Samra Filipović-Hadžiabdić: U BiH je jako prisustvo volje i odlučivanja lidera političkih partija

SARAJEVO (AA) - Kao građanka nisam uopšte zadovoljna pozicijom građana ni građanski u Bosni i Hercegovini, a onda, mogu reći, naročito žena, jer je težak položaj uopšte stanovništva BiH, a znamo da su žene vulnerabilna (osjetljiva) grupa i da im je samim tim položaj teži, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) povodom Međunarodnog dana žena Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

"Ne možemo da ne kažemo da postoje pomaci u određenim oblastima, ali također, u određenim oblastima postoje poteškoće. Naravno, treba da budemo na jedan način ponosni i da ne gledamo sve crno, ali to ne znači da treba da okrenemo i glavu od problema koji su gorući i postojeći u BiH", istakla je Filipović-Hadžiabdić.

BiH se može, navodi, pohvaliti legislativom, zakonima i politikama, strategijama vezano za oblast ravnopravnosti spolova i zabranu diskriminacije, jer se kroz tu oblast poboljšava oblast žena.

"Međutim, rješenja za postizanje i dostizanje ravnopravnosti spolova nisu jednostavna i nisu brza. To se mora shvatiti i zato se kontinuirano mora raditi. Kažu da je za promjenu politike potrebno dva-tri mjeseca, za promjenu u poboljšanju u ekonomiji osam godina, a za promjenu svijesti tri generacije. Dakle, generacije i generacije neophodno je da rade na promjeni svijesti, da se bore protiv diskriminacije, na promjeni stereotipa i predrasuda. Svi zajedno, uz podršku medija, moramo raditi na promjeni svijesti. Jer, evo, svjedoci smo vezano za neka vrlo očigledna pitanja seksualnog uznemiravanja, čitamo po portalima kako je to poprilično uvriježeno ponašanje i ne smatra se nedoličnim. Dakle, jako je puno potrebno raditi na promjeni svijesti i podizanju standarda i našeg stanovništva tako da bi iskorijenili diskriminaciju, da bi iskorijenili uznemiravanje i seksualno uznemiravanje", ističe Filipović-Hadžiabdić.

Potrebno je, napominje, da se podigne svijest, kao prvo, javnih osoba i u politici i u društvenom životu, koji treba da budu primjeri. 

"Međutim, kod njih još uvijek ne vidimo te promjene. A, onda i uopšte svijest javnosti", ističe Filipović-Hadžiabdić.

Problemi koje je istakla u BiH, koji su gorući, a vežu se za pitanja statusa žena, odnosno položaja žena, svakako su pozicije žena na tržištu rada.

"Mi znamo da je problem nezaposlenosti gorući problem svih građana i građanki u BiH, ali tu su žene više pogođene i po procentima zastupljenosti u nezaposlenosti, odnosno kao neaktivna radna snaga smo na posljednjem mjestu u Evropi, što treba da nas zabrine, jer znamo da ekonomski ovisna žena je apsolutno lakša meta i žrtva domaćeg nasilja i diskriminacije i svega onoga što ne treba da bude", navodi Filipović-Hadžiabdić.

Tu je, kaže ona, i problem statusa porodilja, jer, nažalost, na cijeloj teritoriji BiH nije na jednak način riješeno pitanje naknade za porodiljsko odsustvo.

"U RS-u je to poprilično dobro riješeno i poprilično redovito. Porodilje dobivaju svoju naknadu kroz Fond. Međutim, u Federaciji BiH od kantona do kantona su različita rješenja i, evo, nadamo se da inicijativa koju je pokrenuo Klub parlamentarki u Parlamentu FBiH će uroditi plodom, da ćemo dobiti zakonsko rješenje koje ne diskriminira porodilje. Također, imamo informacije da se često dešava kod poslodavaca da otpuštaju žene koje su trudne, kao i da ne primaju trudne žene. Mi znamo kako nam izgleda demografska slika, ali nažalost, naši poslodavci nisu toga svjesni, što činjenicom da nema olakšica od države, što činjenicom da ne postoji svijest razvijena, društvena odgovornost. Tako da se često dešava da ne budu primljene ili dobiju otkaz", navodi Filipović-Hadžiabdić.

S druge strane, ističe, ohrabreni su, jer imaju podatke da su sudovi reagovali po tužbama i da su neke riješili u korist žena.

"Međutim, svjedoci smo da su žene zaista žrtve diskriminacije i to nije samo u BiH, već i u zemljama okruženja, a to je prisutno i u čitavom svijetu, ali ne znači da ne treba da se borimo protiv toga. Postoje mehanizmi, mada i žrtve i diskriminacije i nasilja su obeshrabrene na neki način da traže podršku. Apelujem i ovim putem da postoje mehanizmi, da se mehanizmi trebaju koristiti, jer na taj način krčimo i put budućim generacijama i u podizanju svijesti, a i u poboljšanju naše prakse vezano za zaštitu žrtava i diskriminacije i nasilja i po oljšanja samim tim položaja žena u društvu", stava je Filipović-Hadžiabdić.

Kada je u pitanju Zakon o ravnopravnosti spolova BiH, koji je lex specialis, i njegova neprimjena, sagovornica AA smatra da je to problem poimanja demokratije u bh. društvu i među bh. političarima.

"Jedan od stubova demokratskog društva je svakako vladavina prava. Vladavina prava znači da se zakoni moraju primjenjivati. Nažalost, u bh. društvu još uvijek vlada stav i mišljenje kako zaobići zakon. Mi se nadamo i apelujemo da se zakoni provode. Kao Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava BiH, mi ćemo i ove godine, pošto je ovo izborna godina, pokrenuti inicijativu, ne opredijeljenosti političkih partija prema Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH nego idemo korak dalje, a to je odgovornost političkih partija spram Zakona o ravnopravnosti spolova BiH", ističe Filipović-Hadžiabdić.