Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u četvrtak je raspisala prijevremene izbore za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska za 23. novembar, planirana sredstva iznose 6,4 miliona KM, a na biračkom spisku će biti 1.266.422 birača, potvrdila je predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić na konferenciji za medije u Sarajevu, javlja Anadolu.

Hadžiabdić je rekla kako je iznos sredstava baziran u odnosu na ranije izbore te da nadležne institucije sredstva za provedbu izbora moraju osigurati najkasnije u rodu od 15 dana od današnjeg dana.

"Sve planirane postupke javnih nabavke možemo u Centralnoj izbornoj komisiji pokrenuti tek kada ova sredstva za provedbu izbora budu osigurane. Pored ostalog, mi ćemo provesti postupke javne nabavke za transport izbornog materijala, za poštansku dostavu materijala u inostranstvo, za štampanje i pakovanje glasačkih listića i za štampanje izbornog materijala", rekla je Hadžiabdić.

Istakla je da je danas usvojeno uputstvo o procedurama za provođenje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a u kojem je detaljno utvrđen način podnošenja prijava i ovjera političkih subjekata i kandidata, postupak imenovanja predsjednika, zamjenika i članova biračkih odbora, zatim upis birača u centralni birački spisak i samo provođenje izbora.

"Stranke, nezavisni kandidati i koalicije koji su bili ovjereni za predsjednika i potpredsjednika RS-a na općim izborima 2022. godine, neće imati obavezu prikupljanja potpisa i plaćanja taksi. Njihova obaveza će biti jedino da podnesu obrazac prijave i uz njega dostave novi poseban račun za finansiranje kampanje. Politički subjekti koji nisu učestvovali na općim izborima 2022. uz prijavu će podnijeti svu neophodnu dokumentaciju, uključujući i 3.000 potpisa podrške birača koji su upisani u centralni birački spisak, a i dokaz o uplati taksi koja će za političke stranke iznositi 18.000 KM, a za nezavisne kandidate 9.000 KM", rekla je Hadžiabdić.

Dodala je da će izborna kampanja na prijevremenim izborima trajati 15 dana.

"Birači će svoje biračko pravo moći ostvariti na redovnim biračkim mjestima, ali i na biračkim mjestima za glasanje u odsustvu. Birači van BiH, koji su bili upisani u centralni birački spisak za glasanje van zemlje na lokalnim izborima 2024. godine nisu u obavezi da podnose nove prijave, nego će na svoje adrese u inostranstvo dobiti glasački listić. Govorimo o oko 19.000 birača", rekla je Hadžiabdić.

Podsjetila je da CIK imenuje predsjednike i zamjenike biračkih odbora i u tom smislu svi koji su bili angažovani kao predsjednici, odnosno zamjenici na lokalnim izborima 2024. godine će biti ponovo imenovani, osim onih za koje su utvrđene nepravilnosti na biračkim mjestima na kojima su radili.

"Pozivamo izbornu administraciju, prije svega općinske i gradske izborne komisije da profesionalno, nezavisno i nepristrasno u skladu sa zakonskim odredbama izvršavaju sve zadatke i instrukcije CIK-a", rekla je predsjednica CIK-a.

Na novinarsko pitanje o mogućim opstrukcijama izborne administracije na terenu, Hadžiabdić je rekla da su takve najave postojale i pred lokalne izbore, ali da se to nije reflektovalo na rad CIK-a te da pretpostavlja da neće ni sada.

"Zakon poznaje mehanizme da članove izborne administracije koji ne rade zamijeni članovima koji će raditi", rekla je Hadžiabdić i dodala da u ovom trenutku ne postoji nikakav problem s izbornom administracijom na terenu niti naznaka da bi ih moglo biti.

Predsjednica CIK-a je također istakla da će za ove izbore biti otvoreno 48 biračkih mjesta u FBiH i da bi ti glasači, u slučaju da niko ne izađe na glasanje u RS-u, mogli odlučiti izbore.

Na pitanje da li Dodik može biti predsjednik SNSD-a, Hadžiabdić je rekla da CIK nije nadležan za to pitanje, jer se političke stranke i ovlaštene osobe registruju na sudovima u BiH.

Sud BiH je početkom augusta pravosnažno osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja dužnosti predsjednika entiteta i drugih političkih funkcija na svim nivoima u zemlji u narednih šest godina zbog potpisivanja uredbe o proglašenju zakona koji je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prethodno ukinuo.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. odbio provoditi odluke visokog predstavnika o sprečavanju stupanja na snagu entitetskog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i o sprečavanju stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske od 1. jula 2023. Dodik je 7. jula te godine potpisao ukaze o proglašenju navedenih zakona.

Visoki predstavnik je, prethodno, 1. jula 2023, odlukom izmijenio Krivični zakon BiH, kojom je uveo inkriminaciju neizvršavanja njegovih odluka.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je nakon donošenja pravosnažne presude, donijela odluku o prestanku mandata Dodiku na funkciji predsjednika RS-a u skladu sa Izbornim zakonom BiH koji propisuje postupak utvrđivanja prestanka mandata izabranim zvaničnicima koji su pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne duže od šest mjeseci.