Ljudi u Pojasu Gaze i dalje ginu, unatoč proglašenom prekidu vatre, Sumud flotilom ostvareni su određeni pomaci u borbi za palestinski narod, ali bez dugoročnog rada i kontinuiteta, ti pomaci gube smisao, poručeno je sa panela održanog u četvrtak Sarajevu, javlja Anadolu.

Centar za balkanske studije (BSC) Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS), u saradnji s Odsjekom za političke nauke i međunarodne odnose (PSIR), organizirao je panel pod nazivom „Priče o otporu iz razorenih gradova: Nepokolebljivi hod čovječanstva – primjeri Sirije, Palestine, Bosne i Sumuda“.

Događaj je održan u dva dijela, projekcijom dokumentarnog filma „Surreal Syria“, autorice Tulay Gokcimen, nakon čega je uslijedila panel-diskusija posvećena razaranju, dostojanstvu, otpornosti te kontinuiranoj borbi pogođenih naroda za život, identitet i nadu.

Bosanskohercegovački aktivista Boris Vitlačil, koji je bio jedan od učesnika Sumud flotile, kazao je za Anadolu da ako se posmatraju dešavanja u protekloj godini u kontekstu Gaze, jasno je da su ljudska prava ozbiljno ugrožena, dok su međunarodne institucije pokazale slabost u pružanju pomoći najugroženijima.

"Mislim da civilno društvo u tom smislu ima određenu odgovornost", kazao je.

Dodao je kako se predstavlja plan primirja koji u stvarnosti još nije realizovan.

"Možda je to bila i strategija da prestanemo biti toliko angažovani oko Gaze i da prestanemo govoriti o onome što se tamo dešava. Ali, kada pogledate realnost, ljudi i dalje ginu, umiru od gladi i zato što nemaju pristup lijekovima“, rekao je Vitlačil.

Dodao je da je Sumud, međunarodna humanitarna flotila za Gazu, pokazala snagu građanskog otpora, naročito kada je riječ o blokadi brojnih luka i gradova na Mediteranu. On je kazao kako Sumud, zajedno s još dvije flotile, u martu ponovo priprema za plovidbu prema Gazi.

Napomenuo je kako je vrlo važna i poruka koja se šalje iz Sarajeva, kao grada koji je prošao kroz slično iskustvo i stradanje početkom 1990-ih.

"Mi znamo šta znači biti izbjeglica, izgubiti porodicu ili imovinu. Na taj način možemo imati ulogu u pomaganju palestinskom društvu da prebrodi traume koje je do sada preživjelo. Iako mala država, mislim da mi, opet politički i generalno kao društvo, trebalo bi da imamo mnogo jaču i radikalniju reakciju. Ponekad sam malo i razočaran da je u stvari tako neadekvantan nivo reakcije imajući u vidu sve što smo proživjeli. Ja mislim da smo mi trebali čak da vodimo svjetski globalni protest, a ne samo da budemo dio toga", zaključio je Vitlačil.

Muhammed Huzeyfe Kucukaytekin, asistent na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) i učesnik Globalne flotile Sumud, istakao je kako je Bosna veoma važno mjesto i zbog toga je domaćin panela.

"To je prostor koji je proživio slične patnje i koji je, nakon tih patnji, izvukao pouke i ponovo stekao slobodu. Upravo zbog toga smo posebno odabrali ovu geografiju“, rekao je Kucukaytekin.

Istakao je da su aktivisti u određenom trenutku nastojali biti „mehlem na jednu ranu“ te da su u nekim tačkama ostvareni i određeni pomaci, ali je upozorio da bez dugoročnih i održivih projekata ti dobici gube smisao.

„Dugoročni rad, kontinuitet i različite vrste aktivnosti u različitim oblastima su ključni. Jer cionistička tvorevina, odnosno tvorevina zla, nije problem samo današnjice, sutrašnjice ili jučerašnjice. To je gotovo stoljetno pitanje i zato moramo nastaviti djelovati kroz dugoročne projekte, jačajući naš aktivizam“, rekao je Kucukaytekin.

Na panelu je govorio i aktivista Sumud flotile Fatih Sinan i autorica dokumentarnog filma. Panel je pratio i rektor IUS-a Ali Osman Kusakci.

Globalna flotila Sumud predstavlja niz međunarodnih, nenasilnih pomorskih misija koje su tokom 2025. godine imale za cilj probijanje izraelske blokade Gaze i dostavu humanitarne pomoći (hrane, medicinskih potrepština) te naglašavanje palestinskih prava. Misija se sastojala od malih brodova s ​​aktivistima, parlamentarcima i drugim civilima iz cijelog svijeta, ali su je presrele izraelske pomorske snage u blizini Gaze, a učesnici su privedeni i deportovani.