Nexhmedin Spahiu na "Krugu 99": Nakon izbijanja rata u Ukrajini politika Zapada prema Srbiji se mijenja

Rat u Ukrajini i pritisci Zapada na Srbiju dovode politiku Srbije u veliko iskušenje, ili da se odrekne svoje vjekovne politike ili da se sukobi sa Zapadom. Ako se Srbija odluči da se suprotstavi Zapadu, na Zapadnom Balkanu će ponovno planuti u rat. Dva su potencijalna bojna polja su Kosovo i (ili) Bosna, smatra Nexhmedin Spahiu, profesor na Fakultetu političkih nauka u Prištini, javlja Agencija Anadolija (AA).

Spahiu je u nedjelju bio uvodničar uoči redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", na kojoj je govorio o temi “Izazovi za Zapadni Balkan nakon početka rata u Ukrajini”.

Spahiu smatra kako početak rata u Ukrajini predstavlja jednu novu epohu, odnosno početak prestanka jedne epohe koja se završila ratom na Kosovu, tačnije intervencijom NATO-a na Kosovu koji je bio svojevrstan trijumf Zapadnih sila, demokratije i borbe za slobodu.

Ističući kako je nakon dolaska Vladimira Putina na vlast u Rusiji sve krenulo drugim tokom, Spahiu smatra da je Rusija ipak u Ukrajini slomila zube, bez obzira na ishod ovog rata, jer nije uspjela u svojim namjerama zauzimanja Ukrajine u roku od nekoliko dana. Prema njegovima riječima situacija sa ratom u Ukrajini ima svoje izazove za Balkanu.

Spahiu podsjeća kako je srpska intelektualna elita osjetila svjetske geopolitičke promjene krajem Hladnog rata i padom Berlinskog zida, kada je napisala famozni Memorandum 1986. godine.

“Odrednice tog Memoranduma su bile pogubne ne samo za susedne narode već i za sam srpski naroda. Odrednice tog Memoranduma su bile osnova politike Slobodana Miloševića, a kojih se ne odriče ni sadašnji politički vrh Srbije. Razlika je u tome što je Milošović pokušavao realizirati te odrednice brutalno etničkim čišćenjem, a sadašnji politički vrh Srbije to radi sofisticiranom politikom koju je Zapad dosada tolerisao. Od pada Miloševićevog režima pa sve do sada, prema Srbiji se upotrebljava politika šargarepe a ne štapa. Rezultati su minimalni. Nakon izbijanja rata u Ukrajini politika Zapada je u promjeni prema Srbiji”, ističe Spahiu.

Navodi kako se Srbija, koja skoro dva vijeka vodi politiku između Zapada i Rusije, nalazi također u velikim mukama.

"Rat u Ukrajini i pritisci Zapada na Srbiju dovode politiku Srbije u veliko iskušenje, ili da se odrekne svoje vjekovne politike ili da se sukobi sa Zapadom. Ako se Srbija odluči da se suprotstavi Zapadu, na Zapadnom Balkanu će ponovno planuti u rat. Dva su potencijalna bojna polja: Kosovo i/ili Bosna. Po mom mišljenju, u tom slučaju, ipak će to biti Kosovo. Pregovori sa Kosovom su u toku i tu će se pokazati da li će Srbija odustati od svoje vekovne politike i okrenuti novu stranicu ili će ući u ratne sukobe, prvo sa Kosovom a u daljnoj fazi sa NATO-om”, pojašnjava Spahiu.

Naglašava kako u oba slučaja to će svakako značiti i iskušenje za Bosnu.

“Bosanska intelektualna elita treba razmisliti kako će se Bosna ponašati u oba slučaja. To jest, u slučaju da Srbija poklekne pred Zapadom i zapadnim vrijednostima, i u slučaju da se odluči da se tome suprotstavi. U oba slučaja to će biti iskušenje za Bosnu”, kazao je Spahiu.

Dodaje kako je u nacionalnom interesu Kosova, u ovom trenutku je važno da razvije odnose sa Bosnom, sa Crnom Gorom i Makedonijom, koji bi mogli biti puno bolji.

“Uz sve razumijevanje za poziciju ustavno uklještene Bosne i Hercegovine, odnosi između Bošnjaka i Kosovara mogli bi biti puno bolji i plodniji. Održavanje Đukanovićeve vlasti u Crnoj Gori je bitna stvar, kako za Kosovo tako i za Bosnu. Makedonija ne graniči sa Bosnom, ali demokratski poredak, civilni pristup sadašnjeg makedonskog predsjednika i makedonske vlade mogu uvijek služiti kao primjer Bosni, a Kosovu još više kao njenom važnom susjedu. I na kraju, stvaranje duha sporazumijevanja i saradnje između svih ostalih na Zapadnom Balkanu, pomoći će i Srbiji, kao najmoćnijoj državi, da se otrijezni od svoje imperijalne politike spram njenih susjeda”, zaključuje Spahiu.

​​​​​​​