Balkan

Nestvarni prizori kod Tuzle: Jeleni posjetioce ostavljaju bez daha

Narod nije upućen u to jer u BiH nema jelena u slobodnoj prirodi, radi se o srnećoj divljači tako da ljudi vide srndaća ili srnu i kažu da su vidjeli jelena, kaže Mujo Muratović, vlasnik Porodičnog poljoprivrednog gazdinstva “Jelen“

Vedran Bošnjak   | 28.08.2021
Nestvarni prizori kod Tuzle: Jeleni posjetioce ostavljaju bez daha Foto: Ahmed Bešić /AA

Tuzla

U Porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu “Jelen“ koje je smješteno u blizini Tuzle i prostire se na 30-ak hektara nalazi se oko 200 jelena koji posjetioce ovog jedinstvenog kompleksa u Bosni i Hercegovini ostavljaju bez daha.

“Prema pričama i dostupnoj dokumentaciji bilo je evropskih i jelena lopatara u Bosni i Hercegoivni do 1992. godine. Oni su poslije istrijebljeni i lovci, odnosno ljudi koji se razumiju u lov i životinje, nisu viđali jelene na našim prostorima. Često naš narod kaže: 'Vidio sam jelena'. Međutim, narod nije upućen u to jer u BiH nema jelena u slobodnoj prirodi, radi se o srnećoj divljači tako da ljudi vide srndaća ili srnu i kažu da su vidjeli jelena“, pojašnjava Mujo Muratović, vlasnik Porodičnog poljoprivrednog gazdinstva “Jelen“.

Kompleks se nalazi u nekadašnjoj vojnoj bazi koja je podijeljena u tri dijela, odnosno prostore za jelene lopatare, evropske jelene i srneću divljač. Nije preporučeno, veli Muratović, da evropski i jeleni lopatari budu zajedno u istom prostoru. Evropski jelen je mnogo snažnije konstitucije i može težiti i do 250 kilograma, dok lopatari dosežu 110 kilograma težine. Razlikuju se i po obliku rogova. Evropski jeleni imaju veće rogove i s pravom ih zovu kraljevima šume, smatra Muratović.

Samo u ovom kompleksu posjetioci mogu vidjeti evropske jelene jer ih u drugim sličnim kompleksima ili zoološkim vrtovima u BiH nema. Muratović objašnjava i na koji način hrani svoje jelene.

“Svakodnevno jeleni dobijaju ujutro i navečer kukuruz. Imamo automatske hranilice. Praktikujemo da se hrane pomoću tih hranilica, a ne da ih hrane ljudi. Imaju svježu travu koju im dovozimo tokom proljeća i ljeta, a u jesen i zimi dobijaju sijeno. Tokom proljeća i ljeta im svakodnevno dajemo pivski trop, sojinu sačmu, pšenicu i druge žitarice. Kao što vidite, kada je sezona, dovozimo im svježe jabuke i to im je isto poslastica, a tokom zime obavezan dio ishrane je silažni kukuruz“, naglašava Muratović.

Jelenima treba i sol za rogovlje, a najbolje se pokazala himalajska koju jeleni imaju na svojim sojilištima. Za sada su vrata ovog kompleksa otvorena vikendom i to tek od maja ove godine. Na taj način vlasnik kompleksa pokušava kroz posjete kompenzovati svakodnevni trošak za hranu i održavanje. Naime, u BiH nema nikakvih poticaja za uzgoj divljači iako je ova grana prije 15-ak godina bila obećavajuća.

Muratović ističe da je težak odgovor na pitanje šta će biti u budućnosti, ali ne misli odustati od svojih ambicioznih planova da Porodično poljoprivredno gazdinstvo “Jelen“ postane mamac za turiste iz BiH i okruženja.

“Prvobitno kada smo ušli u ovaj biznis to je bilo zamišljeno kao komercijalno lovište, kakva postoje u inostranstvu. Međutim, u BiH to nije uređeno zakonski, Zakon o lovstvu nije usvojen na nivou BiH i vrlo brzo smo odustali od te ideje. Nakon kraćeg perioda se rodila ogromna ljubav prema ovim životinjama tako da sad u svakom slučaju nema šanse da se lovi, odustali smo od toga“, zaključio je Muratović.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın