Muftija goraždanski Pitić: Neka Aladža bude povod da BiH učinimo boljom za sve njene ljude

Muftija goraždanski Remzija Pitić pozvao je da Aladža džamija bude povod da Bosnu i Hercegovinu učinimo boljom i sretnijom za sve njene ljude, javlja Anadolu Agency (AA).

"Bili smo posvećeni postavljenom cilju, predani poslovima i zadacima, koji su bili pred nama. Profesionalni u odnosima sa svim učesnicima u izgradnji, a onda su se pojavili prijatelji koji su nam pomogli da dovršimo ovaj veliki projekat i našoj domovini i našem narodu ponovo vratimo i ponovo izgradimo džamiju Hasana Nazira. Kada se udruže posvećenost, predanost, profesionalizam i prijateljstvo, pred njima nema prepreka koje se ne mogu savladati. Bog nam je dao prelijepu zemlju, sve što pogledamo oko sebe, kao da je Džennet“, kazao je Pitić i pozvao sve da im Aladža bude povod da pogledaju u sebe, te dodao:

“Zlo je moguće samo kada dobri ustuknu. Neka ovo bude vrijeme i neka Aladža bude povod da ovu zemlju učinimo boljom i sretnijom za sve njene ljude. Mi to možemo. Vrijeme je da počnemo vjerovati u to i činiti sve da to bude moguće.“

Hamed ef. Efendić, bivši muftija goraždanski prisjetio se augostovskih dana 1992. godine, kada je vidio prazan prostor na kojem je bila Aladža džamija.

"Tužan osjećaj, ali i nada da će doći današnji dan kada će Aladža ponovo zasjati starim sjajem i otvoriti vrata za vjernike, ali i sve koji će je pohoditi", kazao je ef. Efendić.

Aladža, Šarena džamija ili džamija Hasana Nezira podignuta je 1549. godine i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimara Sinana i ono što predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti jeste to što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a.

Nakon što je skoro pet stoljeća krasila Foču, srpske vlasti su 2. augusta 1992. godine minirale Aladžu, a fragmenti preostali iza eksplozije razbacani su po različitim lokacijama oko grada, neki dijelovi su zatrpani zemljom na gradskim smetljištima, u namjeri zatiranja svakog traga fočanskoj ljepotici.

Nakon završetka agresije na BiH, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su zvanično počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji džamije, Islamska zajednica u BiH, tačnije Vakufska direkcija IZBiH, se aktivno pripremala za njenu obnovu. Aladža je ponovno sagrađena prvenstveno uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, zatim ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA, te brojnih drugih. Džamija je rekonstruisana po ugledu na originalnu Aladžu.