Sanja Janackovic
19. maj 2018.•Ažuriranje: 20. maj 2018.
PROKUPLJE (AA) - Kako se pravio hleb, palila vatra, topio bakar i gde su i kako živeli ljudi u prošlosti staroj 7.000 godina predstavljeno je posetiocima "Velike naučne neolitske žurke" održane u arheološkom parku Pločnik na dvadesetak kilometara od Prokuplja, javlja Anadolu Agency (AA).
U kućama od trske i blata, napravljenim baš onako kako je to rađeno u mlađem kamenom dobu, zamirisao je hleb. Za to su bili zaslužni mališani koji su kamenom drobili žitarice da bi napravili brašno u koje su dodali mineralnu vodu. Umesili su testo, kidali ga na manje delove i zatim ih pekli u peći od gline.
"Neolitski hleb se pravio od integralnog brašna. Korišćena je mineralna voda sa izvorišta u okolini Pločnika. Ona se pomeša sa brašnom, a mi dodamo i malo soli da bi bilo ukusnije. Hleb pravimo od malih kolutova. Založi se vatra i žar razgrne sa strane", priča Aleksandra Đukić, vodič Narodnog muzeja "Toplica" u Prokuplju.
Već za desetak minuta hleb je bio ispečen, a posluženi gosti su komentarisali da je jako ukusan, sa hrskavom korom i mekanom sredinom. Različite radionice i predavanja pomogli su da "praistorijsko selo" Pločnik, otvoreno pre 9 godina, na jedan dan oživi.
Među učesnicima neolitska žurke bili su i đaci Osnovne škole "Dr. Zoran Đinđić" iz Niša koji su za posetioce klinastim pismom ispisivali poruke na nakitu. Jedna od učenica je na keramičkoj pločici napisala ime svoje nastavnice Danijele.
U jednoj od praistorijskih kućica đaci iz Prokuplja održali su prezentaciju "Matematika u doba neolita". Kažu da su brojanje i raspoznavanje geometrijskih oblika nastali sa pojavom čovečanstva, a da je matematika u neolitu pre svega korišćena za merenje poljoprivrednog zemljišta i da se primenjivala u zanatstvu i trgovini.