KS: Zakonska obaveza prijaviti svako saznanje za počinjeno nasilje u porodici

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo objavilo je da je zakonska obaveza prijaviti svako saznanje za počinjeno nasilje u porodici, javlja Anadolu.

Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, svi koji imaju saznanja o tome: članovi porodice, službena lica zaposlena u zdravstvenim, obrazovnim, socijalnim ustanovama, nevladinim organizacijama, ali i svaki građanin, dužni su ih prijaviti policiji ili Centru za socijalni rad. Također, na raspolaganju je i besplatna SOS linija za anonimnu prijavu nasilja u porodici - 033/222-000.

Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo su pojasnili institucionalne oblike pomoći i podrške žrtvama porodičnog nasilja, kao i prevencije nasilja, te osiguranja zaštite osobama kojima je ona potrebna, a koji su u nadležnosti ministarstva. Naglasili su da je pomoć i podrška žrtvama nasilja osigurana kontinurano, pa i nakon njihovog izlaska iz Sigurne kuće, kada se odluče za osamostaljivanje.

Pomoć i podrška žrtvama, primarno se pružaju putem ustanova socijalne zaštite - Javne ustanove Kantonalni centar za socijalni rad – nadležnih službi socijalne zaštite i Kantonalne javne ustanove Porodično savjetovalište.

"Kantonalni centar je dužan pružiti zaštitu, pomoć i podršku licu koje je žrtva nasilja u porodici ili za koje postoji sumnja da je žrtva nasilja u porodici. Porodično savjetovalište svoj rad bazira na pružanju pomoći i podrške članovima porodice, kroz aktivnosti primarne prevencije (rad u zajednici) i sekundarne prevencije (savjetodavno-terapeutski tretman) u saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad, kao i drugim ustanovama iz oblasti socijalne zaštite, predškolskim, školskim i zdravstvenim ustanovama, policijom, sudstvom i tužilaštvom u Kantonu Sarajevo", navode iz ministarstva.

Kako ističu, ministarstvo je snažno opredijeljeno za borbu protiv nasilja u porodici, te i kroz Koordinaciono tijelo za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici, koje uz ovo ministarstvo čine i Ministarstvo unutrašnjih poslova KS, Uprava policije MUP-a KS, Ministarstvo zdravstva KS, Ministarstvo pravde i uprave KS, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, Kantonalno tužilaštvo KS, Nevladina organizacija Fondacija lokalne demokratije i Koordinacioni odbor udruženja osoba sa invaliditetom u Kantonu Sarajevo, nastoje učiniti što više u zaštiti i pružanju pomoći žrtvama.

Također ističu da je Vlada KS, prije dvije godine, odlučila obezbijediti finansiranje Sigurne kuće za žrtve nasilja u Kantonu Sarajevo u stopostotnom iznosu, te da je na taj način osigurala njeno nesmetano funkcionisanje i rad. Između Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i Fondacije lokalne demokratije zaključen je Sporazum o smještaju socijalno ugroženih osoba žrtava nasilja u porodici u Sigurnu kuću - Sklonište za zlostavljane žene i djecu.

Iako je odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH propisano da se sredstva za finansiranje privremenog zbrinjavanja žrtava nasilja u Sigurnoj kući osiguravaju iz budžeta kantona u iznosu od 30 posto i budžeta Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 70 posto, iz budžeta Federacije BiH u proteklom periodu nisu bila obezbijeđena sredstva u propisanom iznosu, ističu iz ministarstva.

"Ministarstvo već drugu godinu zaredom podržava žrtve nasilja kroz donošenje Socijalnog programa kao skupa mjera i aktivnosti koje su usmjerene na preveniranje i otklanjanje stanja socijalne nesigurnosti pojedinih kategorija stanovništva, a s tim namjerava nastaviti i dalje. Aktivnosti u okviru dijela socijalnog programa 'Zaštita žrtava nasilja u porodici' u fokusu ima žene žrtve nasilja koje su bile smještene u Sigurnoj kući, koja egzistira u sastavu Fondacije lokalne demokratije, a za koje stručni radnici Javne ustanove Kantonalni centar za socijalni rad - nadležnih službi socijalne zaštite i stručno osoblje Sigurne kuće, na osnovu svoje ekspertize i iskustva u radu sa ovom populacijom cijene da im je potrebno pružiti podršku i po izlasku iz Sigurne kuće. Korisnice za koje stručni radnici Javne ustanove Kantonalni centar za socijalni rad i stručno osoblje Sigurne kuće, na osnovu utvrđenih kriterija i praćenja njihovog stanja po izlasku iz Sigurne kuće, ustanove da se iste nisu vratile nasilniku i da im je potreban ovaj vid podrške u njihovoj borbi za egzistenciju i osamostaljivanje, dobivaju novčanu podršku za plaćanje troškova podstanarstva i režijskih troškova. Spiskove navedenih korisnica Javna ustanova Kantonalni centar za socijalni rad dostavlja Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS koji vrši isplatu istim", navodi se u saopštenju.