Ilyas Kacar 

Crnogorski grad Kotor, koji je zbog prirodnih ljepota i historijskog naslijeđa uvršten na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine, svojom višestoljetnom srednjovjekovnom arhitekturom i kulturom privlači mnoge turiste iz regiona i svijeta.

❮❯

Kotor: Crnogorski grad koji posjetioce “vraća“ u srednji vijek

Tvrđava do koje je došao i pomorac osmanske mornarice Hajrudin-paša Barbarosa, ali koju nije uspio zauzeti, ulice iz srednjeg vijeka, trg, kuće, manastiri i crkve, kao i geografski položaj, posjetiocima nude jedinstven iskustvo.

Kotor je na UNESCO-vu listu uvršten 1979. godine, a grad poznat i po planinama, moru i visokim bedemima, pod rimskom vladavinom bio je duže od 600 godina.

Svojevremeno je bio pod kontrolom Austro-ugarske monarhije i Mlečana, a i danas je vidljiv talijanski uticaj na društveni život i kulturu.

Danas je to jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u Crnoj Gori.

- Neosvojiv za Hajrudina Barbarosu -

Vodič Sefa Gulbas u izjavi za Anadolu Agency (AA) rekao je kako je mornarica Hajrudina Barbarose prošla zaljev i došla do tvrđave. Grad je pod opsadom bio desetak dana.

“Ali, tvrđave i bedemi grada Kotora bili su tako široki da mornarica Hajrudina Barbarose u tadašnjim uslovima nije imala mogućnosti srušiti ih. Hajrudin Barbarosa zbog toga nije uspio preuzeti grad Kotor. To je bio jedini grad kojeg Hajrudin Barbarosa, koji je bio uspješan u drugim gradovima, nije uspio zauzeti“, kazao je Gulbas.

Podsjetio je kako su Osmanlije imale kontrolu nad nekoliko crnogorskih područja, uključujući Bar i Herceg Novi.

”Osmanlije su tu izgradile džamije, medrese i pozicionirale vojsku. Pokušali su zauzeti Budvu, Kotor i Perast, ali zbog pobuna i ratova u drugim dijelovima, Osmanlije su bile primorane premjestiti vojsku. Zbog toga nisu uspjeli uspostaviti vlast u Kotoru i Perastu“, pojašnjava Gulbas.

Istakao je kako su Osmanlije Kotorski zaljev opasale sa sjevera i juga.

”Na sjeveru Herceg Novi. Jedinice iz Sarajeva, iz pravca Bosne se tu pozicioniraju. S juga, osmanska vojska koja je došla preko Ohrida, pozicionirana je u Baru. Osmanlije sa sjevera i juga žele imati vlast nad područjem današnjeg Kotora i Perasta. Ostao je samo dio u sredini. Željeli su uspostaviti teritorijalnu cjelovitost na tom području“, rekao je Gulbas.

Dodao je kako geopolitički položaj i vrlo široki bedemi nisu dozvolili osvajanje grada s kopna.

Gulbas je kazao kako je Hajrudin Barbarosa uspio ući u zaljev i preći tvrđavu na liniji odbrane, što su dvije značajne prepreke te doći do Kotora.

“Skoro sedmicu su pokušavali uspostaviti kontrolu nad Kotorom. Ali, Hajrudin Barbarosa i njegova mornarica bili su prisiljeni povući se ispred tvrđave. Odnosno, bili su prisiljeni okončati opsadu bez da su zauzeli Kotor“, veli Gulbas.

Podsjetio je i kako su Kotorani pred opsadom zaljeva pisali Mlečnima od kojih su zatražili pomoć, nakon čega je grad prešao pod vlast Mletačke Republike.

- Kotor budi osjećaj života u drugom vremenu –

Gulbas je istakao kako je Kotor uvršten na UNESCO-vu listu i jedan je od najpopularnijih gradova na ovom području.

“Grad je veoma dobro očuvan pa i posjetiocima nudi osjećaj da se nalaze u drugom vremenu. Pitaju se kakav bi im život bio da su živjeli 1600-ih ili 1700-ih godina, kakvi su bili uslovi i atmosfera. Oni koji žele pobjeći od vreve gradova u kojima žive, boravkom u pansionima i motelima u gradu imaju osjećaj da žive u tom periodu“, kazao je Gulbas.

Dodao je kako se naveče u gradskim uličicama organizuju mini festivali i muzički program, a tokom dana posjetioci uživaju u prirodnim i historijskim ljepotama grada.

Gulbas je govorio i o Baru, koji je pod osmanskom vlašću bio skoro 250 godina. Utjecaj osmanske kulture vidljiv je i na arhitekturi, uključujući hamame, kuće i druge građevine.

Muslimani koji su u vrijeme osmanske vlasti živjeli u Baru, potiču uglavnom iz Karamana i Konye, u Turkiye, ali je bilo i domaćeg stanovništva koje je pod utjecajem Osmanlija prešlo na islam.

Uticaj osmanske kulture primjetan je i u današnjem vremenu, kaže Gulbas koji dodaje kako se i danas koristi oko 300 turcizama.

“Jastuk, jorgan, čizme, čaj, kahva, zejtin… To su neke riječi koje se i danas često koriste u konverzaciji“, kazao je Gulbas.

Nedavno je turska aviokompanija Turk Havayollari (THY) nakon letova prema glavnom crnogorskom gradu Podgorici, uvela i letove prema Tivtu, koji je poznat po prirodnim ljepotama i bogatom kulturnom naslijeđu, a blizu je i popularnih destinacija među kojima su Kotor, Cetinje, Budva, Bar i Ulcinj.