Konferencija o regionalnom značaju izgradnje "Turskog toka": Gasifikacija važna za ekonomski razvoj

Nemamo više vremena. Svaki strani investitor koji dolazi bilo gde, osim električne energije, puta i komunalne opremljenosti, želi da ima i gas. Direktni interes RS-a, a mislim i BiH je da ima na raspolaganju gas, rekao je danas Dušan Bajatović, direktor "Srbijagasa", javlja Anadolu Agency (AA).

U Banjaluci se danas održava naučno-stručna konferencija "Turski tok, geostrateški interes Zapadnog Balkana - izazov i prilika za BiH", u organizaciji Centra za lobiranje.

Bajatović je novinarima prije početka konferencije pokazao snimak na kojem se vidi početak radova u Srbiji na "Turskom toku", navodeći da je u Bugarskoj u toku izbor novog izvođača, a ugovor bi trebalo da bude potpisan do kraja juna.

"Mađarska strana se pokrenula i oni će uskoro imati potpun projekat, a ovih dana će Bugarska, Mađaska i Srbija usaglasiti sve tačke prelaza", rekao je Bajatović.

Prema njegovim riječima, finansijska sredstva u Srbiji su obezbijeđena, a krak prema Banjaluci biće u kapacitetu 1,2 milijarde kubnih metara, raspon cijevi 500 milimetara, radni pritisak 50 bara i ići će od nove kompresorske stanice između Inđije i Beograda do granice, a od granice će vjerovatno gasovod biti uparen sa izgradnjom novog autoputa.

"Planiramo da dođe do Banjaluke i od Banjaluke do hrvatske granice. Ukoliko budu ekonomski interesi odlučivali, onda je ovo razvojna šansa za BiH, predvidećemo odvojke i za Federaciju BiH ukoliko oni to žele, a biće previđen jedan odvojak prema hrvatskom tržištu", kazao je Bajatović i dodao da su "Gasprom" i "Srbijagas" zainteresovani da učestvuju u izgradnji gasovoda od Beograda do granice, zatim do Banjaluke i kasnije do hrvatske granice.

Najavio je da će u Bijeljini za dva mjeseca početi priključivanje građana i industrije na gas, a komentarišući geopolitičku situaciju, rekao je da "nema rešenja gasne jednačine u Evropi bez ruskog gasa".

Dragana Kalabić iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske rekla je da je gasovod "Turski tok" kroz Srbiju vrlo značajna priča sa bh. entitet Republika Srpska i za Bosnu i Hercegovinu sa aspekta obezbjeđenja novog izvora gasa i gasifikaciju RS-a od Bijeljine prema Banjaluci.

"Ovaj projekat je komercijalan, to su pokazale studije koje su rađene iz razloga što će na taj transportni gasovod biti povezani svi veći industrijski potrošači, kao što je Termoelektrana Ugljevik gdje se planira izgradnja blok stanice od 300 megavata, koja bi koristila prirodni gas za proizvodnju električne energije, zatim Rafinerija ulja, Rafinerija nafte koja će koristiti od 120 do 400 miliona kubika gasam što će zavisiti da li će gas biti korišten za energtske ili tehnološke potrebe. Planirana je je i kongeneracija u Banjaluci ,proizvodnja električne energije iz prirodnog gasa koja bi trošila oko 300 miliona kubika gasa na godišnjem nivou", rekla je Kalabić i dodala da bi gasovod povezivao sve veće urbane centre duž rijeke Save.

Prema njenim riječima, gasifikaciju RS-a treba gledati kao jedan važan projekat koji će omogućiti razvoj ekonomije. Planira se osnivanje kompanije "Gas Res" sa "Gaspormom", Vlada RS biće spremna da uzme aktivno učešće, te se očekuje da će se ovaj projekat realizovati u kratkom roku. Kalabić je rekla i da BiH ima skromnu potrošnju gasa što je uslovljeno ograničenim kapacitetima, odnosno oko 600 miliona kubika gasa, od čega trećina ide za RS, a dvije trećine za FBiH.

"Gasifikacija BiH zahtijeva novi izvor gasa, i zemlje u okruženju nemaju kapacitete na raspolaganju da bismo se konektovali na neku drugu zemlju", izjavila je Kalabić.

Prema njenim riječima, za izgradnju transportnog gasovoda od oko 300 kilometara potrebno je oko 150 miliona evra, a za izgradnju distributivne gasne mreže od 5.000 kilometara potreno je oko 355 miliona KM.

Zoran Meter, analitičar i glavni urednik portala "Geopolitika news", rekao je da svi ovako vliki projekti imaju geopolitičku i tržišnu, odnosno ekonomsku karakteristiku.

"Potrebno je sagledavati geopolitički kontekst i sukob SAD i Rusije na globalnoj geopolitičkoj areni, stvar će se na kraju svesti na to hoće li SAD ovaj projekt pokušati sprječavati po svaku cijenu ili će doći do nekog kompromisa preko Mađarske u smislu da Mađarska bude uzimala i LNG plin američki ili LNG plin iz Krka ili će se ići baš na totalnu opstrukciju", kazao je Meter.

Prema njegovim riječima, za BiH je ovaj projekat dobra stvar, ali je potrebno sagledati mogućnost uspostave ravnoteže između geopolitičkog i tržišnog elementa, inače će uvijek doći do napetosti i problema.

"Čitav Balkan je praktički u Evropskoj uniji i NATO savezu i samim tim te države su podložne pritiscima Brisela ili Vašingtona, Bugarska ili Mađarska, o Mađarskoj najviše ovisi cijeli ovaj projekat Turskog toka, evropski krak, ako Mađarska u to ne bi ušla, mislim da Rusija za to neće biti zainteresirana, ali mislim da Mađaska ima ozbiljnu suverenu vladu i da će ići na taj projekt", dodao je Meter.