Balkan

Izvještaj OSCE-a: Zabrinjavajuća niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u BiH

Stopa osuđujućih presuda u okončanim teškim predmetima korupcije općenito je pala u posljednje tri godine u sudovima u cijeloj BiH, pokazuje izvještaj Misije OSCE-a

Aldijana Hadzic   | 23.11.2020
Izvještaj OSCE-a: Zabrinjavajuća niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u BiH

Sarajevo

Ukupna slika koju nudi praćenje teških predmeta korupcije, odnosno onih koji su kategorizovani kao predmeti visoke i korupcije srednjeg nivoa, može se opisati kao "zatajenje krivičnopravnog sistema koje je dovelo do nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela", jedan je od zaključaka Trećeg godišnjeg izvještaja o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti, koji je objavila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, javlja BIRN, prenosi Anadolu Agency (AA).

Kako je navedeno u izvještaju za 2019. godinu, poređenjem rezultata i nalaza za 2017. i 2018. s nalazima iz 2019. godine ukazuje na ukupno pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije.

"Rezultati iz 2019. godine pokazuju dramatičan pad, u cijeloj BiH, u broju optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa. U 2019. godini, tužilaštva su podigla samo jednu optužnicu u predmetu visoke korupcije. Predmeti korupcije srednjeg nivoa bilježe isti trend s 15 podignutih optužnica za ovu kategoriju predmeta u 2019. godini", nalazi su izvještaja OSCE-a.

Misija je ovaj pad uočila na državnom, nivou entiteta i na nivou Brčko distrikta BiH. Tužilaštvo BiH i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva RS-a, nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u 2019. godini te je u izvještaju navedeno da je rad ovih tijela u 2019. ispod svakog prihvatljivog standarda. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu i Tužilaštvo Tuzlanskog kantona također nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke korupcije, navodi OSCE.

"Misija smatra da bi povećanje pristupa informacijama medijima i javnosti o aktivnostima tužilaštava, pogotovo u fazi istrage, bilo dobro mjesto da se počne rješavati ova praznina u pogledu odgovornosti. VSTV BiH, tužilaštva i sudovi trebaju javnosti učiniti dostupnim smislene i detaljnije informacije o istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima u predmetima, pogotovo u slučajevima kada postoji izražen interes javnosti", navedeno je u izvještaju.

Stopa osuđujućih presuda u okončanim teškim predmetima korupcije općenito je pala u posljednje tri godine u sudovima u cijeloj BiH. U 2019. godini osuđeno je 11 osoba, od kojih pet po sklopljenom sporazumu o priznanju krivice, dok je osam optuženih oslobođeno krivice.

"Niska stopa osuđujućih presuda u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u BiH izaziva ozbiljnu zabrinutost, pogotovo kada se poredi sa stopom u predmetima korupcije uopšte, koja je u ovom periodu bila relativno visoka i stabilna", stoji u izvještaju te se dodaje da se druga skupina problema u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa odnosi na nejasnu ili nepredvidljivu primjenu zakona od sudova.

Govoreći o dužini trajanja postupka, u izvještaju je navedeno da je trend u 2019. godini također negativan. Ozbiljna kršenja uočena su u praktično svim sudovima koji se bave teškim predmetima korupcije, s izuzetkom sudova u Brčko distriktu. Prema nalazima Misije, situacija na Kantonalnom sudu u Sarajevu je ponajviše uznemirujuća - od 13 teških predmeta u radu, samo u dva predmeta je završen glavni pretres, dok je u 11 predmeta glavni pretres još uvijek u toku ili tek treba da započne.

Misija je, u dijelu izvještaja o VSTV-u u kome analizira nedostatak odgovornosti i upitna imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, navela primjer afere "Potkivanje", u čijem centru se našao predsjednik ove institucije Milan Tegeltija. Ishod disciplinskog postupka je "očigledno suprotan odredbama Zakona o VSTV-u BiH koje predviđaju preduzimanje disciplinskih mjera protiv člana Vijeća, uključujući i predsjednika, a koje sežu do suspenzije i razrješenja s dužnosti", navodi Misija.

"Prema Zakonu o VSTV-u BiH, članovi Predsjedništva VSTV-a BiH oslobođeni su od disciplinske odgovornosti te stoga i mogućnosti privremenog udaljenja od vršenja dužnosti ili prestanka mandata. Ovo tumačenje Zakona o VSTV-u BiH tako je rezultiralo de facto nekažnjivošću predsjednika VSTV-a BiH - nosioca najviše pravosudne funkcije. Ovaj apsurdan ishod signalizira toliko krajnje pogrešno tumačenje zakona da razumno izaziva sumnju da je doneseno namjerno da bi se postigao željeni rezultat. U svakom slučaju, ova odluka predstavlja nečuven napad na sudsku odgovornost", nalaz je Misije OSCE-a.

Kako se dalje navodi, dodjeljivanje ključnih pozicija u pravosuđu kao "nagrada", ne na osnovu zasluga, šalje veoma snažnu poruku pojedinačnim sudijama i tužiocima koji još uvijek pokušavaju da se pridržavaju etičkih i profesionalnih standarda u BiH. Izvještaj navodi kako se čini da za karijerno i lično napredovanje u bh. pravosuđu, veze mogu biti od većeg uticaja nego rezultati.

Posljednjih godina Misija je uočila da VSTV BiH nije jedina pravosudna institucija koja pokazuje znakove nepoštivanja principa odgovornosti, nepristrasnosti i profesionalnosti te da iste zabrinjavajuće tendencije ispoljavaju i Tužilaštvo i Sud BiH.

Odnos Tužilaštva BiH prema medijima i civilnom društvu pokazuje averziju prema nadzoru javnosti u radu na politički osjetljivim predmetima. Sa svoje strane, Sud BiH je također pokazao sve veći otpor prema nadzoru javnosti, posebno u pogledu tekućih reformi usmjerenih ka jačanju odgovornosti u pravosuđu uvođenjem strožih procedura podnošenja finansijskih izvještaja, navodi se u izvještaju.

Konačni indeksni rezultat za odgovor pravosuđa na korupciju u BiH u 2019. godini ostaje izuzetno loš i iznosi 18,27 od mogućih 40 bodova. Prosječni rezultati u produktivnosti su 3,72, kapacitetu 3,50 i efikasnosti 3,59, dok je pravičnost jedina od četiri dimenzije s pozitivnim rezultatom - 7,46.

Od 15 preporuka izdatih u Izvještaju u 2018. godini, u pet preporuka Misija nije uočila nikakav napredak, za šest se može reći da je realizacija u toku, tri su djelimično realizovane, a samo jedna u potpunosti provedena.

Kod devet preporuka izdatih 2019. godine u Drugom izvještaju, Misija nije uočila nikakav napredak u odnosu na njih sedam, dok je provedba njih dvije u toku.

"Ukupno gledajući, uzevši u obzir sve 24 preporuke zajedno, situacija je nezadovoljavajuća – napredak nije postignut u 12 preporuka, za osam preporuka realizacija je u toku, tri su djelimično realizovane i samo jedna u potpunosti provedena", zaključeno je u posljednjem dijelu izvještaja u kojem je analizirano praćenje provođenja preporuka iz prethodnih izvještaja.

Nalazi do kojih je došla Misija OSCE-a u BiH bazirani su na osnovu praćenja rada pravosudnog sektora i koji se zasnivaju na analizi 302 predmeta korupcije praćena u 2019. godini. Ovaj veliki uzorak obuhvata sve teške i složene predmete korupcije koji se procesuiraju na teritoriji BiH, kao i značajan broj manjih predmeta korupcije, stoji u izvještaju.




Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın