Hrvatska: U Zagrebu održan stručni skup “Smrt i pogreb u doba korone”

Udruga Posmrtna pripomoć organizirala je povodom 90. obljetnice postojanja stručni skup “Smrt i pogreb u doba korone” kako bi upozorili na drastične promjene koje društvo prolazi i koje tek slijede nakon okončanja pandemije koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Na skupu održanom u hotelu International u Zagrebu govorili su stručnjaci koji su temu sagledali iz nekoliko perspektiva: antropološke, filozofske, teološke, pravne, odgojno-obrazovne, sociološke, socijalno-psihološke i medijske.

Sociolog religije Ivan Markešić osvrnuo se na povećanu smrtnost te na javni govor o smrti koja je, zahvaljujući nacionalnome stožeru, “postala pravi medijski spektakl”.

“Smrt se ovom krizom iznenada vratila u naš svakodnevni život, izišla je iz anonimnosti i privatnosti. Umiranje u ovome vremenu postalo je gore od smrti koja je potpuno medikalizirana, jer zbog straha od zaraze svoje najbliže nakon smrti dobivamo zapakirane u posebnim Covid-vrećama, u zatvorenom kovčegu, bez mogućnosti da im vidimo čak i lice. I ono najgore, pojava cjepiva kao vrhunski rezultat suvremene medicine, na vidjelo je iznijela kapitalističku neetičnost. Na sceni je takozvani vakci-nacionalizam koji je doveo do moralnog pada zapadnoeuropske civilizacije stvarane na kršćanstvu kao religiji ljubavi“, kazao je Markešić.

Lidija Arambašić, profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu koja se bavi fenomenom tugovanja, objasnila je što se događa prilikom gubitka bliske osobe.

“Tugovanje je uobičajen, prirodni proces nakon gubitka u kojemu moramo prihvatiti činjenicu da netko nama važan više nije s nama. Gubici mogu ostaviti dugotrajne posljedice, primjerice stalno povlačenje u sebe, agresivnost, nemir, noćne more, depresivnost, anksioznost... Takve se posljedice mogu spriječiti ili ublažili djelotvornom podrškom bliskih ljudi. No, oprezno s tom pomoći jer lako pogriješimo i odmognemo“, upozorava Arambašić.

Elvira Koić koja liječi psihijatrijske bolesnike u Općoj bolnici Bjelovar upozorava na povećani broj suicida.

“Poznata je činjenica, koja se potvrđuje i tijekom pandemije COVID-19, da se broj suicida smanjuje u vremenima kolektivne životne ugroze. Međutim, najnovija istraživanja pokazuju kako se nakon pandemije taj broj povećava čime povećava i stvarni broj žrtava COVID-19. Stoga je doslovno od životne važnosti već sada se angažirati u prevenciji suicida i pojačati nadzor nad faktorima rizika. Preventivno najjače djeluje identificiranje rizičnih faktora i rizičnih populacija te osnaživanje metoda suočavanja sa posljedicama, kao što su pozitivizam, optimizam, nada, kolektivni duh uzajamne podrške“, kazala je Koić.

Uskraćenosti bliskih kontakata koje prate odlaske najbližih u pandemiji nisu smanjile ni izbrisale ljudske potrebe, očekivanja i prava, smatra fra Ante Vučković, profesor filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakulteta u Splitu.

“Unatoč našem izgurivanju smrti iz svakodnevice, sve se jasnije pojavljuje potreba za zaboravljenim umijećem pripreme na smrt“, kazao je Vučković.

Vesna Kovač, predsjednica Udruge Posmrtna pripomoć, koja je u tradiciji dugoj 90 godina organizirala oko 181.000 pogreba, ističe kako su pogrebi u Hrvatskoj danas bitno drugačiji, čemu se ljudi nevoljko prilagođavaju.

“Pogreb i posljednji ispraćaj više ne izgledaju kao nekada. Broj sudionika je ograničen, mjere propisane. Posebna pravila donesena su za pogrebe osoba koje umiru od ili sa bolesti COVID-19. Njihova tijela stavljaju se u posebne vreće za posmrtne ostatke, nakon toga u kovinski lijes koji je hermetički zatvoren i tek tada u drveni lijes. Iako se polako navikava na nove okolnosti, narod još uvijek teško prihvaća nove običaje i teško je očekivati da će nešto novo biti u kratkom vremenu prihvaćeno“, ističe Kovač.

Troškovi pogreba osoba preminulih od COVID-19 veći su za oko 1.500 kuna (200 eura) nego uobičajeno, a te troškove snosi rodbina. Udruga Posmrtna pripomoć koja trenutno broji oko 240.000 članova, bilježi povećanje smrtnosti za oko 1.000 tijekom prošle, pandemijske godine. Protekle godine održali su oko 6.600 pogreba, a prosjek prijašnjih godina je bio oko 5.550.