U djelomično obnovljenoj zagrebačkoj katedrali, teško oštećenoj u potresu 2020. godine, u srijedu je, nakon pet godina, služena svečana božićna misa koju je predvodio zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Dražen Kutleša.

Svečanom liturgijskom slavlju prisustvovali su brojni vjernici, visoki crkveni dužnosnici, kao i predstavnici državnog vrha Republike Hrvatske, među kojima predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade Andrej Plenković te članovi Vlade.

Nakon pet godina, kako je rekao mons. Kutleša, „šutnje, rada, čekanja i neizvjesnosti“, vjernici su se ponovno okupili u prvostolnici, koju je opisao kao „ranjenu, ali živu; nedovršenu, ali dostojanstvenu“.

Kutleša je naglasio da obnova katedrale ne simbolizira samo građevinski proces, već i snagu zajednice. „Potres je poljuljao kamen, ali nije srušio vjeru“, rekao je, ističući da katedrala, unatoč tragovima obnove, ostaje znak nade, ustrajnosti i povezanosti hrvatskog naroda.

Govoreći o nacionalnom identitetu, nadbiskup je poručio da je hrvatski narod kroz povijest bio „često ranjen, ali ne slomljen, potresen, ali ne napušten“, naglašavajući važnost ukorijenjenosti u duhovnim i kulturnim temeljima. Podsjetio je i na povijesne jubileje te poručio da „opstojnost jednog naroda ne proizlazi iz političke moći, nego iz čuvanja identiteta, dostojanstva i nade“.

U propovijedi je uputio i širu poruku Evropi, upozorivši na gubitak vrijednosti i identitetsku nesigurnost. Istaknuo je da će Evropa „moći pronaći svoj put samo ako se ponovno otvori vlastitim korijenima i svjetlu koje ju je oblikovalo“, upozorivši na opasnost relativizacije istine i gubitka smisla.

Nadbiskup je također istaknuo božićnu poruku nade, solidarnosti i odgovornosti, poručivši da Božić nije samo tradicija, nego poziv na obnovu života i društva. „Svjetlo ne nestaje, ono pobjeđuje tamu vjerom i vjernošću“, rekao je Kutleša, čestitajući Božić svim vjernicima.

Obnova zagrebačke katedrale, teško oštećene u potresu 2020. godine, jedan je od najsloženijih i najzahtjevnijih konzervatorsko-građevinskih projekata u Hrvatskoj, u kojem sudjeluju domaći i međunarodni stručnjaci.

Radovi na Katedrali obuhvaćaju statičku sanaciju, obnovu tornjeva, konstruktivno ojačavanje te zaštitu kulturne i sakralne baštine, a proces traje godinama uz fazno otvaranje prostora za vjernike i javnost.