Hrvatska: Suđenja za ratne zločine sve više se provode u odsutnosti optuženika
U dvogodišnjem izvještajnom razdoblju o suđenjima za ratne zločine tijekom 2020. i 2021. godine, na razini četiri nadležna suda, 41 od 59, ili 70 posto kaznenih postupaka provedeno je protiv nedostupnih optuženika

Zagreb
Suđenja za ratne zločine više nisu prioritet za Republiku Hrvatsku, problem su i zločini počinjeni nad Hrvatima i zločini počinjeni nad Srbima, a regionalna suradnja i dalje je nedostatna, što dovodi do velikog broja suđenja u odsutnosti, javlja Anadolu Agency (AA).
Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću i Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek predstavile su Izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine tijekom 2020. i 2021. godine.
Izvještaj o suđenjima za ratne zločine kojeg je pripremio pravni tim Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek pruža uvid u kaznene postupke za ratne zločine koji su 2020/2021. provedeni ili su još u toku pred četiri nadležna županijska suda, u posljednja dva kaznena postupka pod jurisdikcijom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MRMKS), koji se tiču zločina počinjenih na teritoriju nekadašnje SFRJ, odnosno Republike Hrvatske, te u nedavno pravomoćno okončani kazneni postupak protiv Ratka Mladića kao i kazneni postupak protiv optuženika Jovice Stanišića i Franka Simatovića.
"Suđenja za ratne zločine više nisu prioritet za Republiku Hrvatsku, jer se interes pravosuđa i javnosti od učlanjenja Hrvatske u Europsku uniju smanjio. To se ne vidi odmah po broju suđenja jer je broju suđenja veći nego u vrijeme priključenja Europskoj uniji, no kazneni postupci sada se uglavnom povode u odsutnosti”, navela je Teršelič.
Dodala je kako su suđenja u odsutnosti teško prihvatljiva jer osuđeni u odsutnosti mogu pokrenuti proces obnove postupka, što Teršelič ocjenjuje neučinkovitim korištenjem pravosuđa.
Pravosuđa Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine surađuju, ali ta regionalna suradnja je nedostatna, zaključila je Teršelič, kao i kapaciteti državnih odvjetništava koja pokreću predistražne radnje i procese.
"Nisu problem samo procesi nad jednom ili drugom etničkom skupinom, problem su i zločini počinjeni nad Hrvatima i zločini počinjeni nad Srbima”, poručila je Teršelič.
U dvogodišnjem izvještajnom razdoblju, na razini četiri nadležna suda 41 od 59, ili 70 posto kaznenih postupaka provedeno je protiv nedostupnih optuženika.
Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek istaknula je kako se suđenja u odsutnosti ne provode u Srbiji, BiH i Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za kaznene sudove (MRMKS), ali kako postoje naznake da bi ovakva suđenja mogla početi provoditi u Beogradu.
Tijekom 2020./2021. godine pred četiri nadležna županijska suda praćeni su kazneni postupci u ukupno 59 predmeta.
Od toga su 44 predmeta obrađivana u 2020. godini, u 21 kaznenom postupku nastavljena su suđenja iz prijašnjih godina, dok je u 23 kaznena postupka rasprava započela tijekom 2020.
Tijekom 2021. godine vođena su 42 kaznena postupka, u 27 kaznenih postupaka rasprave se provode tijekom obje godine dok su u 15 kaznenih postupaka suđenja i rasprave započele tijekom 2021..
Od ukupnog broja praćenih postupaka tijekom 2020., njih 40,91 posto, bilo je protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA, dok je tijekom 2021. bilo 38 ili 90 posto takvih postupaka.
U isto vrijeme, po 4 kaznena postupka provodila su se protiv pripadnika hrvatskih postrojbi i pripadnika HVO-a, a riječ je o suđenjima za zločin u Osijeku, protiv optuženog Branimira Glavaša, za zločin u Lori 1. i 2 i za zločin u Kulinama.
Kazneni postupci provodili su se protiv ukupno 174 optuženika, 77 optuženika suđeno je tijekom 2020., od čega su 63 osobe ili 82 posto, pripadnici srpskih paravojnih postrojbi i JNA, dok su tijekom 2021. kazneni postupci vođeni protiv 101 optuženika, od čega protiv 88 optuženika ili 87 posto, protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA.
Trend suđenja u odsutnosti u predmetima ratnih zločina i dalje je dominantan, zabilježen je isključivo u kaznenim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA.
Organizacije za ljudska prava Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, sustavno prate suđenja za ratne zločine od 2005. godine.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.