ZAGREB (AA) - Hrvatsko društvo za transportno pravo održalo je stručno savjetovanje "Utjecaj ilegalnih migracija na industriju transporta: novine, izazovi i rješenja“ na kojem su vodeći stručnjaci iz četiri sektora: policije, carine, industrije prometa i znanosti govorili o posljedicama koje ilegalne migracije imaju na industriju transporta, granične prijelaze i procedure, prijevoznike, turističku sezonu, ze štete konkretno povezane s ilegalnim migracijama, javlja Anadolu Agency (AA).

Nikoleta Radionov, stručnjakinja za promet, ukazala je na činjenicu da Hrvatska leži na dva važna transportna koridora koji su ujedno postali i koridori za migrante, a to su zapadnobalkanski i mediteranski koridor.

"Posljedica toga ogleda se u činjenici da je preko Hrvatske u samo par godina prešlo nekoliko milijuna migranata, često skrivenih u kamionima i vlakovima na graničnim prijelazima između Hrvatske i Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Mađarske", kazala je Radionov.

Radionov je kazala kako su kriminalne skupine na zapadnobalkanskoj ruti tijekom posljednjih godina svoje ilegalno poslovanje krijumčarenja heroina, kokaina i ostalih narkotika prema zemljama EU zamijenili, zbog velike potražnje, krijumčarenjem nezakonitih migranata, kako zbog zasićenosti narko-tržišta, tako i zbog manjih zatvorskih kazni za krijumčarenje ljudi.

Radionov je ocijenila kako pojačane kontrole na granicama EU snažno negativno utječu na transport roba i usluga zbog povećanog vremena čekanja na graničnim prijelazima, što poskupljuje transport roba i otežava posao samim vozačima kamiona.

Upozorila je na veliki nesrazmjer tražitelja azila u Njemačkoj, Pakistanaca, Afganistanaca i Iračana, i registriranih migranata na balkanskoj ruti te zaključila kako oko dvije trećine migranata prolazi granice bez ikakve evidencije.

Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a RH, kazao je kako MUP raspolaže sa oko 6.300 graničnih policajaca koji se, između ostalog, bave suzbijanjem krijumčarenja ljudi.

O temi je govorila pravna stručnjakinja Iva Savić koja je problematizirala šengensku zonu i otvorenost europskih unutarnjih granica uslijed novonastalog migrantskog pritiska.

Savić je upozorila na statistiku prema kojoj se u zemljama EU od 2015. godine, kada je registrirano 1,8 milijuna migranata, a 2017. godine 204.000 nezakonitih migranata, taj broj očigledno smanjuje, dok se u Hrvatskoj taj broj, iako je relativno mali povećava.

U Hrvatskoj je tako 2015. registrirano oko 3.800, 2017. godine 4.800, a u prvih deset mjeseci ove godine 6.400 nezakonitih migranata.

Savić je zaključila kako je došlo do pojačanih kontrola na granicama 25 zemalja članica Schengena i otežanog kretanja osoba uz prikupljanje biometrijskih podataka.