Hrvatska: Muzej novog vala u Zagrebu, mjesto živih legendi

Zagreb je u Vlaškoj ulici nedavno dobio najzagrebačkiji i najregionalniji muzej čiji su eksponati autorski radovi još uvijek aktivnih glazbenika, fotografa, novinara, dizajnera i izdavača. Muzej novog vala na stotinjak kvadrata prostora nudi multimedijalni presjek progresivnih ideja začetih u drugoj polovici '70-ih godina prošlog stoljeća, ideja tadašnje omladine izraženih kroz glazbu, videospotove, odjeću, fotografije i novine, javlja Anadolu Agency (AA).

Novi val je bio progresivni kulturni pokret urbane omladine, oslonjen na moderne tendencije, a njegovi kreatori bili su veći gradovi Jugoslavije, zemlje koja se sve više otvarala prema zapadnim utjecajima, punku i slobodnijoj kritici autoriteta. Novootvoreni Muzej novog vala obiluje memorabilijama zagrebačke novovalne scene, a s obzirom na rasprostranjenost ovog kulturnog pokreta, dotiče se i Rijeke, Ljubljane te Beograda.

- New primitives, sarajevski novi val -

Novi val se u istom vremenskom okviru nije značajnije odrazio i na Sarajevo, možda upravo zato što je tada to bio grad jugoslavenskih bendova divova, Indexa i Bijelog dugmeta, s tim da je Dugme albumom „Doživjeti stotu“ pokušalo ići ukorak s trendom pobune mladih iz Hrvatske, Slovenije i Srbije kojima ni rock and roll više nije bio dovoljno odvažan. No, nekoliko godina kasnije, Sarajevo je iznjedrilo novi primitivizam kao vlastitu verziju novog vala: Zabranjeno pušenje, Elvisa Kurtovića, Bombaj štampu, prve albume Plavog orkestra i Crvene jabuke. New primitives su istovremeno skrenuli prema humoru i kritici televizije, tako da su kasnije, kao i cijeli novovalni pokret, još za života prešli u legendu.

- Klinska pomora i Trobecove krušne peći -

Osnivač Muzeja novog vala, Zagrepčanin Aleksandar Črček za cilj ima napraviti što fluidniji postav muzeja. Nakon aktualne izložbe fotografa Gorana Pavelića Pipa koji je pomno bilježio to vrijeme, fotografije će se izmijeniti, a radit će se tematske izložbe posvećene određenim dijelovima ovog žanrovski raznolikog pokreta.

„Koncetrirali smo se na više polja, ne samo na glazbu jer smo htjeli pokazati da novi val nije bio samo glazba, nego i izdavaštvo, dizajn, novinarstvo kao zamašnjak cijeloga pokreta, moda, kazalište, neovisna teatarska scena. Naš muzej nikada neće biti završen, razvijamo se dodajući nove stvari koje pronalazimo, pišući nove faktografije“, naveo je Črček.

Muzej trenutno ima nekoliko glazbenih niša posvećenih poznatijim zagrebačkim bendovima, od kojih su neki kasnije ostvarili značajne karijere, dok su drugi bili dio tadašnje žestoke gradske punk-rock scene, ali se nisu etablirali kao veliki mainstream bendovi, neki čak nisu uspjeli ni izdati ploču. To su živopisna imena kao što su Trobecove krušne peći, Klinska pomora, Sexa ili Pingvinovo potpalublje, bendovi koji su činili jezgre kasnijih slavnih sastava, neki su se raspali, a neki još uvijek sviraju za malobrojnu, ali vjernu publiku.

Među poznatijima čiji su instrumenti, glazbena oprema i odjeća izloženi po nišama su Prljavo kazalište, Zvijezde, Patrola, Parlament, Azra, Film, Boa, Animatori, Haustori itd. Neizostavan dio muzeja čine i niše posvećene bardovima novinarstva i tada cijenjene glazbene i umjetničke kritike, Darku Glavanu i Draženu Vrdoljaku, autoru kovanice 'pastirski rock'. Zastupljeni su i strip, nezavisno kazalište Eurokaz, Radio 101, projekti u klubu Kulušić, itd.

Muzej novog vala razvija suradnju s Petrom Pecom Popovićem, beogradskim glazbenim kritičarom koji s Črčekom pregovara o gostovanju eksponata koji su svjedoci vremena beogradskog ”novog talasa”, pokreta koji je paralelno sa Zagrebom izrodio značajnu kulturnu scenu u glavnom i najvećem gradu bivše države. Beograd je za sada samo ostao na ideji otvaranja ovakvog muzeja, no do tada, artefakti koji su već prikupljeni posjetit će Zagreb, kako bi se priključili sceni koja je u vrijeme kada su nastajali bila zajednička.

- S roditelja na djecu -

Katarina i Dora, zagrebačke studentice ekonomije i prava dokaz su da novi val ima poklonike i među mlađom generacijom slušatelja.

„U srednjoj klasičnoj gimnaziji sam se zainteresirala za glazbu i kulturu novog vala, i to preko tate koji me obrazovao o glazbi iz tog vremena. Počela sam slušati Prljavo kazalište, Parni valjak i druge ex-yu bendove, Bajagu i Instruktore, Idole. Oduvijek me privlačila ta muzika, bunt, spontanost i opuštenost. Naša generacija iz '90-ih još uvijek je u toku s tom muzikom, dok nešto mlađi baš i nisu“, pričala je Katarina.

Dora ima sličan glazbeni ukus, a svoj posjet muzeju studentice ovjekovječuju fotkanjem mobitelima, tako da će eksponati zasigurno završiti na društvenim mrežama i privući dio prijatelja iz generacije.

Vlasnik muzeja Aleksandar kaže kako je u prvih nekoliko dana muzeja odaziv publike odličan, kao i domaćih medija. U muzej dolaze mladi, ali i umirovljenici, od kojih su neki i sami bili akteri i dio te, sada već legendarne, zagrebačke scene.