Balkan

Genocid i drugi zločini u Srebrenici kroz presude i sudske postupke

Pred sudovima izrečeno je više od 700 godina zatvorskih kazni za genocid i zločine počinjene u Srebrenici

Senita Sehercehajic   | 11.07.2021
Genocid i drugi zločini u Srebrenici kroz presude i sudske postupke Foto: Arhiv AA

Sarajevo

Komemoracijom, klanjanjem dženaza-namaza i ukopom još 19 žrtava, danas, 11. jula, u Potočarima kraj Srebrenice bit će obilježena 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima.

Više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine. Protjerano je više od 40.000 osoba među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.

Do danas, u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari ukopane su 6.652 žrtve genocida, a na 26. godišnjicu genocida u UN-ovoj zaštićenoj zoni Srebrenica, biće sahranjeni posmrtni ostaci još 19 identifikovanih žrtava.

Na drugim lokacijama u Bosni i Hercegovini, prema željama porodica, ukopano je 237 žrtava. Prema podacima Instituta za traženje nestalih BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 žrtava genocida.

Posljednja presuda za genocid u Srebrenici pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) u Hagu, Holandija, donesena je prije mjesec dana protiv Ratka Mladića, vođe vojske bosanskih Srba tokom rata 1992-1995. godine. To je peta doživotna kazna zatvora izrečena pred međunarodnim sudom za genocid u Srebrenici.

MMKS je 8. juna potvrdio presudu kojom je na kaznu doživotnog zatvora osuđen Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata iz općina u BiH, teroriziranje civila za vrijeme opsade Sarajeva i držanje pripadnika UNPROFOR-a kao talaca.

Sud u Hagu je martu 2019. godine pravomoćno na doživotni zatvor osudio Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu rata 1992.-1995.

Na doživotne kazne zatvora za genocid u Srebrenici osuđeni su također Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost glavnog štaba VRS-a, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, i Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.

Prvu presudu u kojoj su zločini u Srebrenici okarakterisani kao genocid Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) donio je 2001. godine u predmetu protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića. On je prvostepeno osuđen na 46 godina zatvora, a u drugostepenom postupku kazna je smanjena na 35 godina i preinačena u "učestvovanje i pomaganje u genocidu".

Pred međunarodnim sudovima i sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji osuđeno je više od 50 osoba i izrečeno više od 700 godina zatvora za zločine u počinjene u Srebrenici.

Na web stranici Memorijalnog centra (MC) Srebrenica - "Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova" navodi se da od 20 presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za genocid.

Sud Bosne i Hercegovine je donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici. Od tog broja, 13 presuda odnosi se na zločin genocida, navodi se.

No, posljednjih godina i optužnica i novih suđenja je sve manje.

Nekoliko presuda doneseno je pred sudovima u Srbiji i Hrvatskoj. MC Srebrenica navodi da je u Srbiji doneseno pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, koje uključuju presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Tako su u Srbiji na ukupno 53 godine zatvora osuđena četvorica pripadnika paravojne jedinice "Škorpioni" za ubistva šestorice Srebreničana - među kojima su bila trojica maloljetnika - počinjena u julu 1995. na području Trnova. Osuđeni su Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić. Za učestvovanje u zvjerskom streljanju šestorice srebreničkih Bošnjaka u Trnovu, još dvojica pripadnika "Škorpiona" osuđena su na po 15 godina zatvora u Hrvatskoj - Milorad Momić i Slobodan Davidović.

Optužnica protiv pripadnika paravojne jedinice "Škorpioni" podignuta je na osnovu videosnimka koji su napravili pripadnici te jedinice tokom egzekucije u Trnovu. Snimak je prvi put javno prikazan na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim tribunalom 2005. godine.

Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je suđenje za zločin u Kravicama kod Srebrenice, počinjen u julu 1995. godine, gdje je, prema optužnici podignutoj 2016. godine, ubijeno 1.313. bošnjačkih civila. Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu optuženi su Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoje Batinica, Dragomir Parović, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović i Vidoslav Vasić. Brane se sa slobode.Nevladina udruženja koja okupljaju porodice žrtava i preživjele genocida u Srebrenici smatraju kako usporavanje do kojeg je posljednjih godina došlo u procesuiranju zločina u Srebrenici nije dobro i konstantno javno upozoravaju na taj problem.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın