Enigmata Zoran Radisavljević: Dribling rečima na petoparcu
Poslednja u nizu nagrada došla je iz Hrvatske gde je Radisavljević pobedio na 11. prvenstvu Hrvatske u enigmatici, koje tradicionalno organizuje zagrebački časopis “Kviskoteka”.

Novi Sad
Enigmata iz Novog Sada Zoran Radisavljević majstor je svog zanata. O tome svedoče brojne nagrade i priznanja koje je dobio na takmičenjima iz enigmatike.
Poslednja u nizu nagrada došla je iz Hrvatske gde je Radisavljević pobedio na 11. prvenstvu Hrvatske u enigmatici, koje tradicionalno organizuje zagrebački časopis “Kviskoteka”. Takmičenje se organizovalo u sedam kola, uz učešće oko 400 takmičara iz celog regiona. Od tih sedam kola, on je pobedio u dva: skandinavka sa čahurom, anagrami, a bio je visoko plasiran i u ostalim rundama, tako da je na kraju zauzeo prvo mesto u generalnom plasmanu, postavši prvi srbijanski enigmata koji je pobedio na ovom prestižnom konkursu u sastavljanju zagonetaka.
"Dobio sam šampionski pehar, dva pehara za pobede u kolima i specijalno priznanje, figura "kviska" koju su mi uručili urednik "Kviskoteke", kvizaš i putopisac Robert Pauletić i legendarni urednik kvizova Lazo Goluža. To nije moj prvi veliki uspeh, ali ima specifičnu težinu, pogotovo što su enigmatski radovi morali biti sastavljani na hrvatskom jeziku. I pored tog jezičkog hendikepa, potvrdio sam da sam svestrani autor i u žestokoj konkurenciji domogao se značajnog trofeja“, sumirao je utiske Radisavljević u razgovoru za Anadolu Agency (AA).
Kako kaže, enigmatikom se bavi 36 godina i učestvovao je i pobeđivao na brojnim takmičenjima, tako da je bio 25 puta šampion Srbije u raznim disciplinama.
"Sedam puta bio sam pobednik Enigmatske kolonije u Somboru, tri puta najbolji pojedinac na Susretima enigmata Srbije, kao i pobednik brojnih domaćih i međunarodnih konkursa. Imam i srebrnu medalju sa Svetskog zagonetačkog prvenstva, 2005. godine u Budimpešti. Šira javnost me je prvi put upoznala 1989. godine kad sam sa 18 godina trijumfovao na popularnom kvizu ’Brojke i slova'. Pored ovoga, bio sam šampion kviza ’Kocka je bačena', pobednik grupe u superciklusu ’Slagalice’, finalista ’Mozgalica’ i finalista Kviz kupa Srbije“, navodi naš Radisavljević.
Sa 12 godina počeo je da se bavim enigmatikom, a prve radove objavljivao je u zagrebačkom časopisu “Kviz”, tako da za svog učitelja smatra urednika tog lista, Borisa Nazanskog.
"Na moje stvaralaštvo dosta uticaja imalo je i druženje sa Milanom Milinom, profesorom matematike iz Srbobrana koji je tokom devedesetih bio naš najbolji anagramista. Mislim da je moj stil ipak po mnogo čemu jedinstven, da sam zahvaljujući posvećenosti enigmatici i težnji da radove stvaram kao svojevrsna umetnička dela dostigao vrhove i postavio neke rekorde koji će teško biti oboreni“, ocenjuje Radisavljević.
Osim učešća, on je bio i organizator brojnih takmičenja, šampionata Srbije u sastavljanju enigmatskih zadataka, logičkih problema i sudokua, kao i šampionate u kvizovci (srpska verzija društvene igre “skrebl”) i druge manifestacije za enigmate na kojima su se afirmisali mnogi odlični enigmati.
Može se reći i da je bio pionir enigmatike na internetu, budući da su se ljubitelji enigmatike počeli 2002. godine okupljati na njegovom forumu “Enigma kafe”. Sad je to, zahvaljujući Facebooku i blogovima, postalo prilično rašireno i enigmati iz celog regiona veoma dobro sarađuju i predstavljaju svoje stvaralaštvo.
“Kamo sreće da i u drugim sferama društva postoje takve prijateljske relacije između komšija“, ističe Radisavljević.
Do sada je objavio i osam knjiga. Što se tiče mojih knjiga, do sada sam ih objavio osam, od kojih je sedam eenigmatskia, a objavio je i jednu pesničku zbirku “123 lika u formi limerika”, u kojoj je na šaljiv način predstavio poznate savremene i istorijske ličnosti.
Vredi spomenuti i da je od 2005. do 2007. godine bio prvi predsednik Saveza zagonetača Srbije i da je Srbija od tada član WPF (World Puzzle Federation) i redovni učesnik svetskih zagonetačkih prvenstava.
"Naše učešće nije samo simbolično, budući da smo osvojili ekipnu bronzu u rešavanju sudokua, a u pojedinačnoj konkurenciji imamo jednu srebrnu i dve bronzane medalje. Moje mišljenje je da takvi uspesi nisu dovoljno prepoznati od strane društva, da za ovakva visokointelektualna takmičenja, na kojima demonstriramo odličan kvalitet, zaslužujemo i neku pomoć od države. Problem je što država naše aktivnosti ne tretira ni kao sport, ni kao umetnost ni kao nauku, a u enigmatici, kao i u šahu, zastupljeni su svi ti elementi“, ukazuje Zoran.
Govoreći o regionalnoj saradnji, on navodi da se na takmičenjima redovno pojavljuju enigmate iz regiona.
"Na ovakvim skupovima pored takmičarskog dela uvek bude zanimljiv i neobavezni program, u kome se igraju razne društvene igre, ide u turistički obilazak grada, itd. Savez zagonetača Srbije ovu saradnju sa kolegama iz inostranstva počeo je još pre petnaestak godina dok sam ja bio predsednik i sad je potpuno normalno da ljubitelji enigmatike, kvizova i logičkih problema idu kod komšija da učestvuju na takmičenjima“, ističe naš sagovornik i dodaje da jezička barijera nije problem za majstore enigmatike.
On dodaje da najkvalitetniju enigmatiku i najviše vrhunskih sastavljača i rešavača imaju Srbija i Hrvatska, koje jedine od naših bivših republika imaju članstvo u World Puzzle Federation i redovno učestvuju na svetskim prvenstvima.
"U BiH ima kvalitetnih pojedinaca, ali nema dobre organizacije, iz čega se može zaključiti da tamošnji politički problemi još uvek predstavljaju problem da se krene napred. Slovenački i makedonski enigmati zbog većih razlika u jeziku deluju nekako izolovano od ostatka Jugoslavije, ali objektivno nemaju ni brojnost ni kvalitet kao kolege iz Srbije i Hrvatske, dok su enigmati iz Crne Gore na nivou statističke greške, bukvalno se mogu prebrojati na prste jedne ruke“, kaže Radisavljević.
Ipak, anagrami su statusni simbol Zorana koji sa zadovoljstvom konstatuje da su poslednjih godina anagramisti iz Srbije i Hrvatske rame uz rame sa kolegama iz Engleske i SAD, čiji autori su oduvek bili u vrhu ove discipline, a nadmašili su Italiju, Francusku i druge zemlje koje imaju daleko veću enigmatsku tradiciju.
Ovo su neki od njegovih anagrama:
Oblast s puno krvoloka! (Balkansko poluostrvo)
Evropske ideje mira na Balkanu! (Republika Severna Makedonija)
U varoši nam ta stara, dobra pesma! (Osam tamburaša s Petrovaradina)
Progovoriće vešt pisac trajne knjige! (Petar Petrović Njegoš - Gorski vijenac)
Držite somine u komitetu! (Druže Tito, mi ti se kunemo)
Captain over Rome! (Emperor Octavian)
Hotter in degrees! (The desert region)
Not if we don't launch! (The final countdown)
Asian space! (Caspian sea)
I go, so i am sad... (Adios, amigos)
"Najdraži anagram koji sam sastavio je anagramna poema od čak 2.726 slova, koji sam napravio od naziva i kompletnog teksta čuvene pesme Laze Kostića ’Santa Maria della Salute'. Kao što je Kostić posvetio pesmu svojoj neostvarenoj ljubavi, tako je i meni inspiracija bila jedna Novosađanka. Drago mi je što ljubitelji enigmatike, ali i poznavaoci poezije kažu da sam napravio vrhunski anagram koji ima i veliku literarnu vrednost“, zaključuje Zoran Radisavljević.