Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je kazala da neke procjene govore da turizam u Federaciji BiH, bosanskohercegovačkom entitetu, svakog dana zbog pandemije koronavirusa gubi oko milion konvertibilnih maraka (KM).
Đapo je istakla da su u poređenju sa podacima od prošle godine štete u turizmu u Federaciji BiH, što je posljedica pandemije koronavirusa. Svi hoteli su nekoliko mjeseci bili prazni, jer turizma nema bez kretanja ljudi. U vremenu nakon ukidanja stanja prirodne nesreće problem predstavlja činjenica što su bh. granice i dalje zatvorene za strance, pa se Đapo nada da će odluka Vijeća ministara BiH da se granice otvore za državljane Turske, Evropske unije i arapskih zemalja imati pozitivan uticaj na turizam.
“Neke procjene koje su rađene jeste da se svaki dan gubi oko milion maraka dnevno u sektoru turizma. Hotelijerstvo i prevoz su naravno u najtežoj situaciji, jer turista uopće nema. Hotelijerstvo je zaista na koljenima, prevoz također, obzirom da ljudi sada više koriste privatna kola. Ne ide se nigdje. Nemamo putničke linije za druge zemlje, tako da jesu u najgoroj situaciji ta dva segmenta. Restorani su bili ugroženi dok su bili zatvoreni. Međutim, evo sada, rekla bih da je puno bolja situacija, iako zbog nedostatka turista osjeti se i u tom segmentu restorana“, kazala je Đapo.
Dodaje da se Vlada Federacije BiH odlučila da podrži čitavu privredu, tako da je svim subjektima, koji su imali plaćene poreze i imali pad prometa za 20 posto, Vlada pokrivala doprinose za njihove radnike.
“Ono što su pokušavali premijer i dopremijerka jeste da se čitav kredit MMF-a zadrži na federalnom nivou, pa da pokrivamo i minimalne plate za onaj period dok su trajale zabrane i stanje nesreće. Međutim, kantoni su željeli da učestvuju u tome, željeli su da i oni dobiju taj novac, tako da smo raspodijelili da Federacija pokriva doprinose, a kantoni minimalne plate“, pojasnila je Đapo i dodala da su Vlade Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Sarajevo, u kojima je turizam najrazvijeniji, pozvale da posebnu pažnju posvete turističkom sektoru.
Tokom stanja prirodne nesreće Parlament Federacije BiH donio je “korona zakon“, ali broj radnika kojima je neophodna pomoć nije onoliki koliko je Vlada predviđala.
“Kada se pravio 'korona zakon' nismo znali koliko će trajati pandemija i išli smo s tim da će trajati otprilike šest mjeseci. Međutim, vanredno stanje je ukinuto puno ranije tako da ni puno kompanija nije tražilo tu pomoć, što je pohvalno, jer pokazujemo da imamo dobru industriju, da je dovoljno jaka, da su kompanije jake i da su preživjele i same to vrijeme od dva tri mjeseca zabrana. Turizmu, nažalost, treba pomoć, jer i sada, poslije pandemije, postoji taj psihološki momenat kod ljudi da ne putuju slobodno, kao što se putovalo ranije. A, i postoje još uvijek sve ove zabrane ulaska preko granice, tako da turizmu treba posebna pomoć, ali, isto tako, i našim građanima koji su osjetili ovu pandemiju“, priča Đapo.
Naglašava da za iduću sjednicu Vlade FBiH priprema informaciju da upravo iz stabilizacijskog fonda vide da li je moguće sada dobiti određeni iznos sredstava kako bi se i građanima pomoglo sa vaučerima.
“Da im pomognemo da negdje ljetuju ili provedu svoj odmor na jesen, kada su oni to planirali. Odnosno, ti bi vaučeri trajali sve do kraja ove godine, da ih se pomogne i motiviše da provedu svoj odmor u Federaciji BiH“, kazala je federalna ministrica.
Objasnila je da se, s obzirom na ograničena sredstva, razmišlja o varijanti u kojoj bi građani koji već uplate boravak u nekom od hotela ili odmarališta u BiH uz vaučer dobili još jedno ili dva noćenja besplatno. Kako kaže, FBiH, nažalost, nije u situaciji da kao Slovenija izdvoji 350 miliona eura za poticaj domaćeg turizma.
Đapo ne sumnja da će, čim se otvore granice, ponovo oživjeti turistički sektor u Federaciji BiH.
“Strane turiste uvijek privlačimo ljubaznošću svojih ljudi, moram reći da tu najveća zasluga pripada privatnom sektoru. Naši hotelijeri su postigli takve standarde da ovdje turisti dobijaju uslugu kakvu dobijaju u hotelima u Americi, Japanu, Ujedinjenom Kraljevstvu i slično. Dakle, svi svjetski mediji su pisali o ljepotama BiH. Turističke agencije prave iznimno dobre pakete i zaista je tu privatni sektor neko ko može privući te turiste. Ono što radimo jeste da se možemo promovisati, možda bi sada mogli ići sa nekom agresivnom promocijom BiH. Mi smo dugo bili zemlja koja nije imala toliko oboljelih od korone, ali, nažalost, sada vidimo da se broj pacijenata povećava“, rekla je Đapo za Anadolu Agency (AA) i nastavila:
“Šta god da uradimo u ovoj godini, mi nećemo imati sigurno onaj rezultat koji smo imali prošle godine. Što se tiče promocije, mislim da je tu važno ići na promociju koja bi bila priprema za sljedeću godinu. Ove godine hotelijeri daju odlične ponude, snižene su cijene, pored nekoliko noći dobijete jednu gratis, tako da je za turiste izvana, koji bi dolazili ovdje, mislim da su to izvrsni paketi i najveću zaslugu ima zaista naš privatni sektor.“
Napomenula je da se hotelijeri pridržavaju propisanih mjera u cilju sprečavanja širenja koronavirusa, što bi trebali raditi i turisti, kako domaći, tako i strani.
“To je još jedan dodatni trošak sektoru turizma koji i ovako jedva preživljava i zaista se poštuje sve. Što se tiče građana koji bi dolazili, turista, sve je isto kao i za nas. U zatvorenim prostorima se moraju nositi maske, na otvorenom ne moraju. Zabranjeni su ogromni skupovi od više stotina ljudi, to distanciranje koje uvijek treba da postoji. Nedavno sam bila u Neumu i ljudi se zaista pridržavaju toga“, kazala je Đapo.
Klimatske promjene su jedan od najvećih globalnih problema, a prema riječima Đapo, i BiH se uključila u njegovo rješavanje.
“Klimatske promjene su tema vrlo interesantna i jedna tema na koju se svi mi moramo pripremiti. Sa klimatskim promjenama dolazi i do promjene načina življenja. Kao što nas je ova pandemija koronavirusa promijenila, sve naše navike i slično, tako će nas mijenati i klimatske promjene. Ono što smo mi uradili jeste da smo predložili novi zakon o kvaliteti zraka u kojem se upravo fokusiramo na klimatske promjene, na ograničenje tih stakleničkih gasova i slično. Isto tako, sada je Vlada Federacije donijela ekonomski program, gdje su glavne stavke ta strategija i upravljanje poljoprivrednim dobrom, šumama, energijom, cilj nam je da što više idemo na obnovljive izvore energije, i naravno, očuvanje okoliša, što i jeste osnov za te klimatske promjene. I transport, jer izgradnjom autoputeva i boljih cesta manje se zagađuje i samim tim smanjujete zagađenje i manje utičete na klimatske promjene. Kada posmatrate BiH i poredite je sa Evropom, mi imamo dva puta manje stakleničkih gasova koji se proizvode. Mi nismo zagađivač, ali zaista želimo učestvovati u globalnoj akciji da dođe do smanjenja stakleničkih gasova, kako bismo svi bolje živjeli“, zaključila je Đapo.
