Dokazali smo da možemo biti bolji nego što jesmo, to je ono što slavimo našim bajramima
Svaki bajram dočekujemo sa dvojakim osjećanjem, poručio je povodom Ramazanskog bajrama u intervjuu za Anadolu Agency (AA) hafiz Mevludin efendija Dizdarević, muftija zenički

Sarajevo
Almir Terzić
Svaki bajram dočekujemo sa dvojakim osjećanjem, poručio je povodom Ramazanskog bajrama u intervjuu za Anadolu Agency (AA) hafiz Mevludin efendija Dizdarević, muftija zenički.
"Na jednoj strani je osjećanje tuge zbog činjenice da nam odlazi ramazan koji je sa sobom donio nevjerovatnu atmosferu duhovnosti i pobožnosti koja je neuporediva sa bilo čime. Iste stvari u ramazanu i mimo njega, naprosto nisu iste i ko god se imalo bolje zagledao u dinamiku muslimanskih društava u ramazanu bit će toga svjestan. Razgovarao sam ovaj mjesec i sa šefovima policije i sa upravom zeničkog zatvora i svi mi tvrde kako bi bilo dobro da ramazan potraje duže jer su sva kriminalna djela smanjena i ukupna situacija javnog reda i mira je poboljšana tokom ramazana. Čak se i okorjeli zatvorenici primire tokom ramazana", navodi muftija Dizdarević.
To je samo, kaže muftija Dizdarević, statistički iskaz našeg ukupnog iskustva o predivnoj ramazanskoj atmosferi.
"To je ono zbog čega osjećamo žal na koncu ramazana. Na drugoj strani, svi muslimani se vesele Bajramu, jer on simbolizira pobjedu nad samim sobom, nad vlastitim nefsom, nad onim što nas vuče zemlji i putenosti. Mi smo u ramazanu dokazali da možemo nadići zahtjeve vlastitog tijela, da se možemo izdići iz ove zemljane prašine. Ukratko, dokazali smo da možemo biti bolji nego što jesmo. I to je ono što slavimo našim bajramima. Neko je rekao da čovjek živi na sredokrači između onoga što ne može biti i onoga što ne smije biti. Čovjek ne može biti melek, jer ta visoka stanja rezervirana su za drugu vrstu Allahovih dž.š. stvorenja. I ko god od čovjeka očekuje da bude savršen, čini mu nasilje. Jednodobno, čovjek ne smije biti životinja koju u njenom trajanju usmjeravaju samo nagoni i instinkti. Čovjek mora biti iznad toga ili nije čovjek. I Bajram nas poučava upravo tome. Takvima Kur'an poručuje: 'Jedite i pijte i neka vam je prijatno zbog onoga što ste radili'“, naglašava muftija Dizdarević.
Muftija Dizdarević govorio je i o tome jesmo li se u Bosni i Hercegovini udaljili od tradicionalnog obilježavanja Ramazanskog bajrama. Muftija je vrlo jasno i sasvim otvoreno govorio je li dopušteno u islamu obilježavanje bajrama u kafanama, uz muziku, piće i pravimo li time grešku jer smo se čijeli mjesec čuvali grijeha.
"Odgovor na ovo pitanje mora biti i da i ne. Odgovor je da, jer su se neki evidentno odmakli, ne samo od tradicionalnog nego u osnovi od islamskog i vjerodostojnog obilježavanja Bajrama. Duge godine ateizacije i teški procesi asimilacije kojim su u minulim desetljećima bili izloženi Bošnjaci ostavili su dubokog traga i u našem življenju vjere i doživljavanju Bajrama. Posljedicu tih procesa prepoznajemo u tome da neki žele da slave bajrame pijankama i krkanlucima uz prekodrinske pjevaljke i 'silikonske ljepotice' što sve skupa nema nikave veze sa bajramima. Svakog pobožnijeg čovjeka bude stid izaći u grad u bajramskoj noći kada vidi onu omladinu koja jurca gradom od kafane do kafane sa oskudno odjevenim djevojkama. Kao da neki jedva čekaju da se završi ramazan i otpuste sve kočnice i sprege koje su ih kočile čitav mjesec. Ispade da najviše i najžešće bajramuju oni što nisu niti postili niti klanjali", smatra muftija Dizdarević.
To, upozorava muftija Dizdarević, nije ništa drugo nego desakralizacija, banalizacija i deformacija Bajrama kao vjerskog praznika u kojem se treba veseliti, ali na prikladan način.
"Takvima Bajram dođe samo kao povod za provod. Ništa više i ništa manje od toga. To je najprizemnija otimačina Bajrama i komercijalizacija bajramskog veselja od umješnih mešetara koji grabe priliku da zarade i tamo gdje se ne bi smjelo. Narodna poslovica kaže - budali je svaki dan bajram, želeći potcrtati da se vjerodostojni ljudi bajramima vesele, a neki drugi traže priliku da se vesele svaki dan, pa i na pogrešan način. Stoga se pobožni ljudi sklanjaju u tišinu svojih domova kako bi izbjegli, te nemile scene i doživjeli bajram kao veselje duše zbog vlastite pobjede. To je drugi vid bajramskog iskustva kod mnogih muslimana koji se revnosno drže tradicijski vjerodostojnih puteva obilježavanja Bajrama. Samo što oni svoje slavljenje Bajrama ne eksponiraju, oni to čuvaju za sebe, kao Božji dar, kao Njegov nimet koji pripada vjernicima nakon mjeseca odricanja i trpljenja. Stoga je odgovor i ne, jer se mnogi nisu udaljili od tradicionalnih normi obilježavanja Bajrama", upozorio je muftija Dizdarević...