Romska zajednica u Crnoj Gori godinama se suočava s brojnim problemima, a uprkos naporima države i međunarodnih partnera, da se pomogne ovoj zajednici, i danas su siromaštvo, neobrazovanost, diskriminacija i nezaposlenost i dalje najveći problemi ove populacije, javlja Anadolu Agency (AA).

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan Roma. Prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori, broj Roma iznosi nešto više od osam hiljada, dok su procjene da je taj broj veći od 12 hiljada.

Integracija Roma i poboljšanje uslova života romske zajednice, dio su Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2021-2025. Iako se godinama govorilo o minimalnom napretku na ovom polju, unutar same romske zajednice ne vide razloga za bilo kakvo zadovoljstvo.

- Nepismenost i nedostatak obrazovanja -

Istraživanje koje je urađeno za potrebe Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period od 2016. do 2021, a koju je sačinilo nekadašnje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, koje je danas dio Ministarstva pravde, navodi da su među najvećim problemima Roma i Egipćana nepismenost i nedostatak obrazovanja.

U Strategiji se navode podaci Ministarstva za ljudska i manjinska prava po kojima je samo 40 odsto mladih žena i 63 odsto mladića iz romskih naselja pismeno, a taj postotak je još niži kod mladih žena u dobi od 20 do 24 godine i iznosi manje od trećine.

Prema istom istraživanju, 83 odsto Roma i Egipćana je bez posla, a od onih sa radnom knjižicom, oko pet odsto ima stalno zaposlenje.

- Mali broj ima tri obroka dnevno -,

Predsjednik Romskog savjeta u Crnoj Gori Mensur Šaljaj, u razgovoru za AA ističe da je trenutna socijalna situacija u državi veoma teška.

"Za naš narod je to za razliku od većinske zajednice, mogu reći, duplo teže. Jako veliki broj Roma je na rubu egzistencije, siromaštva, i mali broj je u mogućnosti da sebi obezbijedi sva tri obroka u toku dana", kaže Šalja.

On ističe da je najveći problem sa kojim se suočava romska zajednica u Crnoj Gori - nezaposlenost.

"Zvanični podaci za ovu školsku godinu su iskazani u zvaničnim dokumentima, međutim, smatramo da je broj romske djece na fakultetima bitno smanjen usljed neprikladne politike u prethodnom vremenu. Takođe i nazaposlenost Roma koji su završili fakultet je prilično visoka, a to negativno utiče na motivaciju nastavka obrazovanja", kaže Šaljaj.

U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine, koja predstavlja implementacioni dokument Agende održivog razvoja 2030 u Crnoj Gori, kao najznačajniji problemi u oblastima sa kojima se suočavaju pripadnici romske populacije, naznačen je nedovoljan nivo integracije u crnogorsko društvo, primarno problemi u oblasti potrebe adekvatnog uređenja pravnog statusa, obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja.

- I dalje bez političkog predstavnika -

Romska zajednica u Crnoj Gori još uvijek nema autentičnog političkog predstavnika u Skupštini. Prema aktuelnom Zakonu o izboru odbornika i poslanika, cenzus za manjinske narode za ulazak u parlament iznosi 0,7 odsto, dok je za hrvatsku zajednicu 0,35 odsto.

Ukoliko bi došlo do formiranja romske političke partije, prema važećem zakonu, za ulazak u parlament morali bi osvojiti najmanje 0,7 odsto glasova na izborima.