Položaj romske zajednice u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, dok su siromaštvo, neobrazovanost, diskriminacija i prosjačenje i dalje najveći problemi ove populacije, javlja Anadolu Agency (AA).

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan Roma. Prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori, broj Roma iznosi nešto više od osam hiljada, dok su procjene da je taj broj veći od 12 hiljada.

Iako država kroz brojne programe sa međunarodnim partnerima radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života ove populacije, stanje na terenu pokazuje da se članovi romske zajednice suočavaju sa brojnim problemima.

- Pomaka ima, ali nedovoljno -

Elvis Beriša, predsjednik nevladine organizacije „Romska organizacija mladih“ iz Podgorice, ističe da su Romi u Crnoj Gori danas najugroženija populacija, dok se položaj ove zajednice decenijama unazad sporo unapređuje.

„Razlozi za sporu socijalizaciju leže upravo u neadekvatnom pristupu i rješavanju svakodnevih problema, kao i nedostatku suštinske i političke volje da se problemi koji unazađuju zajednicu zaista i riješe“, kaže Elvis Beriša.

On napominje da je jedan od uslova ulaska Crne Gore u Evropsku uniju (EU) unapređenje položaja romske populacije.

„Pomaka ima, ali ni približno u onoj mjeri koja je dovoljna da se dostojanstveno živi. I dalje imamo problem nerješivog pravnog statusa velikog broja Roma i Egipćana. U obrazovanju ima pomaka u pogledu povećanja broja djece u obrazovnom sistemu. Ni jedno pravo se ne može ostvariti ako neka osoba nema regulisan pravni status u Crnoj Gori“, naglasio je on.

- Koronavirus posebno pogodio romsku populaciju -

Govoreći o socijalnom statusu ove populacije, Beriša podsjeća na konstantan problem dječijeg prosjačenja i nekvalifikovanost Roma za tržište rada.

„Pojava dječijeg prosjačenja i rada na ulici nikako se ne smanjuju, naprotiv, samo je izraženija. Rješavanje stambenog pitanja još uvijek nije na vidiku osim za one raseljene porodice koje su smještene u kampu 1 i 2 u Podgorici i mali broj njih u Tivtu. Romi su i dalje najnekvalifikovanija i najbrojnija populacija koja je procentualno čak 90 odsto od broja prijavljenih na evidenciji nezaposlih, kao lica bez obrazovanja ili neke stručne kvalifkacije“, ističe Beriša.

Zbog uslova u kojima žive, epidemija koronavirusa posebno je pogodila romsku populaciju.

"Mnogi Romi su ostali bez prihoda, pristupa obrazovanju, kao i socijalne i zdravstvene zaštite. U nekim romskim naseljima pristup tekućoj vodi ne postoji godinama. Nekoliko slučajeva riješeno je zahvaljujući urgencijama naše zajednice i romskog portala RomaNet“, istakao je Beriša.

- Teško do zaposlenja -

Istraživanje koje je urađeno za potrebe Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period od 2016. do 2021., a koju je sačinilo nekadašnje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, koje je danas dio Ministarstva pravde, navodi da su među najvećim problema Roma i Egipćana nepismenost i nedostatak obrazovanja.

U Strategiji se navode podaci Ministarstva za ljudska i manjinska prava po kojima je samo 40 odsto mladih žena i 63 odsto mladića iz romskih naselja pismeno, a taj postotak je još niži kod mladih žena u dobi od 20 do 24 godine i iznosi manje od trećine.

Prema istom istraživanju, 83 odsto Roma i Egipćana je bez posla, a od onih sa radnom knjižicom, oko pet odsto ima stalno zaposlenje.