SARAJEVO (AA) - Regionalna saradnja je značajan faktor ostvarivanja politike rodne ravnopravnosti, naročito saradnja zemalja Zapadnog Balkana, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

"Sve zemlje ovog regiona suočavaju se sa gotovo identičnim izazovima, kao što je nedovoljna politička participacija žena, neadekvatan ekonomski položaj žena i prisutan veliki stepen nasilja nad ženama. Ovi problemi uslovljeni su sličnim istorijskim, kulturološkim, mentalitetskim i sociološkim ambijentom življenja koje je još uvijek opterećeno tradicionalizmom i patrijahalnim obrascima i stereotipima. Upravo zbog toga je važno da razmjenjujemo znanja, iskustva i dobre prakse, kao i da razgovaramo kako bi mijenjali ustaljenje navike i diskriminatorske prakse i usvajali standarde za uspostavljanje pune faktičke ravnopravnosti svih građana i građanski u našim zemljama. Cilj se nalazi u svim našim agendama", navodi Pejović.

- Zajedničko djelovanje od iznimne važnosti - 

Ključ regionalne saradnje kroz djelovanje Regionalnog koordinacionog odbora/ Balkanske regije, navodi, jeste koordinacija i sinergija kojom mogu učiniti da proces i progres u svim zemljama budu još bolji i kvaliteniji.

"Na putu unapređenja ženskih ljudskih prava u nacionalnim politikama, želimo da učimo jedni od drugih, kako bi ostvarili što bolje rezultate. Bilo je puno inicijativa i tema o kojima je razgovarano na sastancima ovog tijela. Najznačajnije su bile aktivnosti vezane za razmjenu dobrih praksi u oblasti kreiranja strategija i politika po međunarodnim dokumentima koje su obavezivale države regiona kao članice međunarodnih organizacija kao što su dokumenta UN, OSCE i Savjeta Evrope. Iskustva iz zemalja regiona su bila važna za donošenje akcionih planova za implementaciju UN Rezolucije 1325: "Žene, mir i sigurnost", nacionalnih strategija za rodnu ravnopravnost, praćenja i izvještavanja po međunarodnim konvencijama, kao i sprovođenja akcionih planova za pregovaračka poglavlja u procesima pristupanja EU", istakla je Pejović.

Napravljen je, kaže, strateški plan za praćenje rodnih politika, sa posebnim fokusom na implementaciju Rezolucije 1325 "Žene, mir i bezbjednost", Istanbuske konvencije Savjeta Evrope i politika koje se odnose na ekonomski razvoj i žensko preduzetništvo.

"Strateški plan sadrži i zakonski i institucionalni profil svake zemlje, na osnovu kojeg se mogu pratiti stanje i dalji koraci u sprovođenju politika rodne ravnopravnosti. Na kraju svi u svojim nacionalnim strategijama za rodnu ravnopravnost, regionalnu saradnju vide kao jedan od važnih mehanizama za kreiranje i realizaciju strateških prioriteta u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda i očuvanja mira u ovom regionu. Kroz uspostavljanje sistemske i kontinuirane saradnje, koordinacije i saradnje na unaprijeđenju rodne ravnopravnosti u regionu Zapadnog Balkana, stvaraju se uslovi za uključivanje u širi proces pomirenja i postizanja održivog mira i sigurnosti u ovom vrlo turbulentnom regionu", istakla je Pejović.

- Saradnja sa nevladinim organizacijama -

Balkanska regija, ističe, je formirana kao mreža nevladinih organizacija iz zemalja koji su potpisnice Sarajevske deklaracija, i ona vrši ulogu sekretarijata Regionalnog koordinacionog odbora.

"Nevladine organizacije su prirodan partner institucionalnim mehanizmima i bez njih se ne mogu kreirati i sprovoditi politike rodne ravnopravnosti, stoga su članice Balkanska regije partneri na realizaciji ciljeva naše regionalne saradnje, naše vizije i misije. Balkanska regija odžava saradnju sa NVO sektorom, ali i istovremeno je i mjesto koordiniranja i praćenja aktivnosti u regionu. Do sada je po jedna NVO bila uključena u ovu mrežu/savez, međutim tendencija je da se poveća broj nevladinih organizacija koje žele da sarađuju sa Regionalnim koordinacionim odborom", ističe Pejović.

Regionalni koordinacioni odbor čine predstavnici/e institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost (mehanizmi iz izvršne i zakonodavne vlasti, ombudsmana) iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske i BiH. Zajedno sa Savezom udruženja "Balkanska regija“, koji čine nevladine organizacije iz navedenih zemalja, ovaj odbor čini regionalnu mrežu za sva pitanja koja se tiču unapređenja položaja žena.

"U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore – Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti, kao izršnog institucionalnog mehanizma, kao načelnica ovog odjeljenja participiram u radu Regionalnog koordinacinog odbora institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost,koji je uspostavljen na osnovu Sarajevske deklaracije o saradnji institucionalnih mehanizama zemalja Zapadnog Balkana, a koju je i Crna Gora potpisala 19. oktobra 2005. godine", kaže Pejović.

Osnovni cilj Deklaracije je regionalna saradnja na pitanju rodne ravnopravnostii unapređenja položaja žena koja su u zajedničkom interesu svih potpisnica.

"Podsjetiću da je Podgorica je bila domaćin trodnevnog sastanka Regionalnog Koordinacionog odbora institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost /Balkanske regije, u periodu od 18. do 21. juna 2018. godine. Na trodnevnom sastanku razgovaralo se o realizovanim aktivnostima u prethodnom periodu i aktuelnim događajima vezanim uz inicijativu regionalne saradnje, a definisani su prioriteti, programi i projekti "Balkanske regije“. Zbog nedostatka sredstava, Regionalni koordinacioni odbor se uglavnom redovno sastaje na marginama regionalnih konferencija, a tokom 2018, održana su četiri sastanka Regionalnog odbora (mart, jun, septembar i decembar)", istakla je Pejović.