Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na današnjem nastavku sjednice u Sarajevu, prihvatila informaciju o svojim mjerama u borbi protiv posljedica pandemije, u kojoj je navedeno da je FBiH jedina u Evropi koja će programom mjera podrške privredi obuhvatiti skoro dvije trećine ukupno zaposlenih, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema procjenama, 350.000 zaposlenih će koristiti subvencije, što je 68 posto ukupnog broja.
Federalna vlada je prva, već u januaru, započela s pripremama i reagovala na pojavu virusa i kretanje turista iz Kine. U veoma kratkom roku je uspostavila web portal, online praćenje kretanja pandemije - COVID-19.ba/map i osigurala potrebnu opremu za zdravstveni sistem.
Bez obzira na daleko složeniji sistem u odnosu na zemlje regiona, FBiH je prva usvojila rebalans budžeta, u kojem su ostala nepromijenjena sva davanja za socijalne kategorije, sve naknade, kao i penzije.
Spriječen je nekontrolisani rast cijena u uslovima svjetskog poremećaja tržišta, zamrznute marže i određene maksimalne marže za gorivo, što je dovelo do značajnog snižavanja cijena goriva.
Kompanije u vlasništvu FBiH su osigurale podršku zdravstvenom i obrazovnom sistemu, kroz kupovinu opreme, kao i besplatan internet kako bi djeca pratila online nastavu.
Sveukupno, Vlada Federacije BiH je do sada donijela 53 mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa.
Jedna od danas donesenih mjera je kontinuirana analiza i izvještavanje Vlade FBiH o makroekonomskim trendovima i uticajima na budžetske prihode.
Kontinuirano praćenje makroekonomskih kretanja i analiza uticaja na stabilnost prihoda budžetskih i vanbudžetskih fondova su ključni za sagledavanje posljedica makroekonomskih kretanja, te mogućnosti blagovremene i adekvatne reakcije na odstupanja i trendove koji bi mogli ugroziti stabilnost budžetskih i vanbudžetskih fondova. Na ovaj način se osigurava blagovremena i nesmetana realizacija predviđenih mjera, kao i redovna isplata svim kategorijama, posebno penzionerima, boračkoj populaciji i drugim socijalnim kategorijama, te poticaja za poljoprivredu.
“Potrebno je u što kraćem roku finalizirati aktivnosti vezane za aktiviranje Garancijskog fonda, kako u dijelu propisanih uslova i načina funkcionisanja, tako i ciljnih grupa koje će biti korisnici garancija. Garancijski fond se uspostavlja pri Razvojnoj banci FBiH, a osnovni cilj je podrška održavanju dostignutog nivoa ekonomskih aktivnosti kroz osiguranje tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija za privredne subjekte”, navodi se u saopćenju Vlade FBiH.
Praćenje efekata Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica je neophodna aktivnosti kako bi na sistematičan način mogli biti praćeni efekti na korisnike subvencija. Posebno je neophodno pratiti kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba, kao i ostale efekte na poslovanje cjelokupne ekonomije.
Imajući u vidu globalne trendove i aktuelnu situaciju vezanu za pristup kreditnim sredstvima, neophodno je održavati redovne kontakte i nastaviti razgovore s domaćim i međunarodnim kreditorima kako bi bio osiguran pristup kreditnim sredstvima u skladu s potrebama, kako privrede, tako i različitih nivoa vlasti.
Jedna od mjera je i nastavak realizacije javnih investicija. Resorna ministarstva, u saradnji s javnim preduzećima i privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala koja provode značajne investicije, trebaju maksimalno ubrzati procese i implementaciju investicijskih sredstava s ciljem povećanja potrošnje i stimulisanja poslovnog ciklusa.
Sve mjere pomoći privredi, u najvećem mogućem stepenu, potrebno je harmonizirati s nižim nivoima vlasti, radi efikasnijeg pristupa i osiguranja blagovremene i ciljane podršk privredi.
Nakon interventnih mjera, koje su obuhvaćene odlukama Vlade i Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, potrebno je, u što kraćem roku, pripremiti Koncept ekonomskog oporavka, koji će za cilj imati postizanje i održavanje makroekonomske stabilnosti, kao i stvaranje preduslova za održiv i ubrzan ekonomski rast.
Vlada FBiH se isto tako upoznala sa informacijom o radu Federalne uprave civilne zaštite od usvajanja odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) na području Federacije BiH, s izvještajem o provedenim postupcima javnih nabavki u Federalnoj upravi civilne zaštite i njegovom dopunom.
Vlada podržava rad istražnih organa u vezi s provedenim postupcima javnih nabavki u Federalnoj upravi civilne zaštite i sva dokumentacija kojom je Vlada FBiH do sada raspolagala je već dostavljena Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
Federalnu upravu civilne zaštite Vlada je zadužila da joj, u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do ponedjeljka, 18. maja, dostavi odgovore na sva pitanja koja su uputili federalni ministri na današnjoj sjednici.
Vlada je zadužila Federalno pravobranilaštvo da je informira o mogućnostima raskidanja ugovora sa ”Srebrenom malinom“ ili proglašenju ugovora ništavim.
Federalna vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
Kao što je poznato, Vlada je na sjednici održanoj 16. marta 2020. godine proglasila stanje nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID-19) te je, s ciljem sprječavanja širenja bolesti, utvrdila određene preporuke poslodavcima. Međutim, u praksi se pokazalo da određene odredbe važećeg Zakona o radu koje se primjenjuju u redovnim okolnostima nije moguće na odgovarajući način primijeniti i u vrijeme proglašenog stanja nesreće. Stoga se ukazala potreba da se organizacija rada, odnosno prava i obaveze iz radnih odnosa regulišu na drugačiji način nego što je to predviđeno u redovnim okolnostima.
Izmjene i dopune odredaba Zakona o radu odnose se na organizaciju procesa rada, trajanje radnog vremena, način ostvarivanja prava na godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo, kao i na odredbe o najnižoj plaći.
Pored toga, predviđen je i institut prestanka obaveze rada radnika, te je izvršena i odgovarajuća dopuna kaznenih odredaba ovog zakona. Također, predviđena je obaveza usklađivanja kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih općih akata poslodavca sa odredbama ovog zakona. Prema novom je propisano da, ukoliko su odredbe kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, općih akata i ugovora o radu u koliziji sa odredbama ovog zakona koje regulišu radni odnos za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u FBiH, primjenjuju se odredbe ovog zakona.
Kako se ovim zakonom uređuje oblast koja je u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalnih vlasti, nacrt izmjena i dopuna Zakona o radu dostavljen je kantonalnim skupštinama radi pribavljanja mišljenja. Pristigla su mišljenja Tuzlanskog, Bosansko-podrinjskog, Hercegovačko-neretvanskog, Sarajevskog i Kantona 10, te prihvaćene sugestije za koje je ocijenjeno da su opravdane.
