Banovići, grad koji je rastao sa rudnikom: Rudarstvo okosnica razvoja privrede
Godine 1946. tu su bile njive. Zajedno sa rudnikom rastao je i grad. Rudnik i Banovići su rasli zajedno i usko su vezani
Foto: Mustafa Ozturk/AA
Banovici
BANOVIĆI (AA) - Pozdrav "Sretno" odzvanja mračnim hodnikom jame Omazići Rudnika mrkog uglja (RMU) Banovići. Silazak nekoliko stotina metara pod zemlju i onda mrak. Glasovi u daljini i svjetlo sa šljema na glavi. To vrijedni komorati zarađuju "hljeb sa sedam kora" u utrobi zemlje, ne plašeći se za svoj život. Navikli su, kako kažu, i na mrak i na zemlju koja je svuda oko njih. Danas oni slave svoj dan, neki na površini, a neki opet pod zemljom jer raditi se mora.
Ove godine navršilo se 70 godina od izgradnje pruge Brčko – Banovići, ali i nastanka Rudnika „Banovići“. Osnovan je 1946. godine kao RMU “Tito” Banovići, po završetku Omladinske pruge Brčko - Banovići koja je bila prvi projekat u Evropi realizovan na dobrovoljnoj saradnji. U njenoj izgradnji učestvovalo je 62.268 omladinaca iz 20 zemalja svijeta raspoređenih u 120 radnih brigada, a završena je u rekordnom roku od šest mjeseci.
Tada su se iskopale tone zemlje i kamena, a radilo se lopatama i krampama, mehanizacije skoro da nije ni bilo. U godinama koje su uslijedile, razvojem rudnika rastao je i grad - Banovići. Na nekadašnjim njivama sagrađene su kuće, kasnije zgrade, firme i sve ostalo što je potrebno za jednu modernu općinu. Danas se kaže da je rudnik okosnica razvoja ove općine na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
U svom sastavu RMU Banovići ima šest organizacionih jedinica; dva proizvodna pogona "Površinska eksploatacija uglja" i "Podzemna eksploatacija uglja", "Željeznički transport", "Separaciju", "Standard i usluge" i "Direkciju".
Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je vrijedne rudare koje nazivaju i herojima, ali uglavnom kada se dogodi neka rudarska nesreća koja uvijek iznova podsjeti na težak i rizičan posao koji obavljaju.
Rijetko ko razumije težinu i prirodu ovog posla. Možda u tome uspiju oni koji se, iz ovog ili onog razloga, odluče na silazak u jamu.
Oblačenje rudarske opreme, a nakon toga slijedi i gumena traka koja ekipu AA odvodi do čela s rudarima. Tragovi napornog rada na ipak nasmijanim licima vidljivi su već u prvom pogledu na rudare.
Među njima je i Suad Cerić (44) koji već 15 godina radi u rudniku. Krenuo je očevim stopama i, kako je kazao za AA, odlučio se za ovaj posao i dobro mu je.
”Biti rudar podrazumijeva da mlađi odeš u penziju. Prije rata sam završio školu za kopača. Rudnik me stipendisao. Već 15 godina radim u jami. Silazak u jamu je postao svakodnevnica. Postalo je svejedno”, ispričao je Suad.
