
SARAJEVO
Faruk Vele
Bista prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovića, koju su u prošli petak, 2. novembra, u gradu Yozgat, nedaleko od Ankare, svečano otkrili predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske (TBMM) Cemil Cicek i zamjenik premijera Turske Bekir Bozdag, prvi je spomenik ove vrste ratnog lidera bosanske države uopće.
Učinjeno je to hiljadama kilometara daleko od njegove voljene domovine.
Do sada u Bosni i Hercegovini, uglavnom u dijelovima zemlje gdje žive Bošnjaci i bosanskohercegovačke patriote, postoje ulice, trgovi, pa i mostovi koji nose ime Alije Izetbegovića, ali nikada nije postavljena nijedna njegova bista.
Razlog nepostojanja bisti ili spomenika Aliji Izetbegoviću leži u činjenici da je "kralj mudorsti", kako prvog predsjednika Bosne nazivaju u Turskoj, bio istinski muslimanski vjernik. Zbog toga je bio nesklon bilo kakvom obliku veličanja njegove ličnosti.
Izetbegović je tako na jednom skupu Stranke demokratske akcije (SDA) u općini Centar u Sarajevu nakon završetka rata zamolio prisutne da ne ustaju kada on ulazi u prostoriju.
"Draga braćo i sestre, prije svega, molim vas da sjednete. Moji stari drugovi iz zatvora ruže me. Kao, eto, stvara se kult Alije Izetbegovića, iako za ja to nisam kriv", kazao je Izetbegović, koji je naviše volio da ga zovu "dedo Alija".
Kada je upitan kako bi volio da ga upamte Bosanci i Hercegovci u jednom od svojih posljednjih intervjua Izetbegović je kazao: „Kao čovjeka koji ih je uvijek imao na srcu“.
A, na pitanje da li je ikada stao pred ogledao i rekao: "Alija, ti si vođa svog naroda!", odgovorio je odrično.
"Osjećao sam se vođom svoga naroda, naročito u jednom teškom vremenu, ali te grimase pred ogledalom sigurno nisam pravio", kazao je rahmetli Izetbegović.
Dugogodišnji blizak saradnik rahmetli Izetbegovića i njegov sapatnik u komunističkim zatvorima prof. dr. Džemaludin Latić smatra da Alija ne bi bio oduševljen činjenicom da je negdje podignuta bista u slavu njegovog imena.
"Apsolutno, Alija to nije volio. I to čisto iz vjerskih razloga. On, naprosto, nije trpio kult ličnosti. To je on i pisao u svojim tekstovima. Jer, spomenici ličnostima nisu u skladu s našom vjerom i tradicijom", kazao je Latić za agenciju Anadolija (AA).
Latić je često kritičan na bilo kakve pokušaje veličanja Izetbegovićevog lika, jer zna da "predsjednik to nije volio".
Anes Džunuzović, generalni sekretar Udruženja "Mladi muslimani" kaže, također, da rahmetli Izetbegović "sasvim sigurno nije preferirao takav način veličanja njegove ličnosti" kao što je postavljanje spomenika.
No, napominje da Bošnjaci izuzetno cijene pažnju koju turski narod pokazuje prema samom prvom predsjedniku BiH.
"Takav stav rahmetli Izetbegovića ima ishodište u osnovama njegovog islamskog bića. On je, prije svega, bio mislilac i vrhunski intelektualac, pa onda političar. Sigurno da rahmetli Alija ne bi volio da se na ovaj način slavi njegova ličnost. No, isto tako sam uvjeren da namjere našeg bratskog naroda u Turskoj nisu bile loše i mi u Bosni njima nemamo što zamjeriti", ističe Džunuzović.
Novinar i publicista Nedžad Latić, koji je učestvovao u projektu pripreme autobiografskih zapisa rahmetli Alije Izetbegovića pod naslovom "Sjećanja", u razgovoru za AA objašnjava zašto lider Bosne nije volio veličanje njegove ličnosti.
"Prema svemu što sam ja iščitao iz njegovih stavova i ideja, Alija je bio protiv idola. To je jedna inteligentna filozofija islama da se nikad ne mogu materijalizirati sloboda i ideali. Ja osobno znam njegove poglede na takvu vrstu asocijacija na nečiji lik i djelo. To je pitanje poimanja slobode i vlasti, a ne straha da bi sutra njegove biste neko mogao bacati po blatu. Jedan od najvećih poteza koji je u svojoj revoluciji, da tako kažem, izveo Poslanik Muhamed a. s. bilo je ukidanje idola, odnosno kipova. To je velika i snažna ideja u islamu. Spomenici služe za trenutnu potrebu historije, a ideje su vječne. Biste su suprotne od onog kako je svijet i islam razumijevao i živio Alija Izetbegović", rekao je za AA Nedžad Latić.
-Kako se Izetbegovića sjećaju u BiH i svijetu-
Ime Alije Izetbegovića nosi trg kod Ekonomskog fakulteta u centru Sarajeva. Glavne ulice u Banovićima, Čeliću, Srebreniku, Živinicama su, također, dobile Izetbegovićevo ime, kao i centralna ulica u Gračanici, te bivša Oktobarska ulica u Tuzli.
Isto tako, trgovi u Čeliću i Gradačcu nose ime Alije Izetbegovića, potom park u Sapni, te Javna ustanova BKC u Kalesiji.
U pojedinim gradovima Zeničko-dobojskog kantona nakon smrti predsjednika Izetbegovića nazivi ulica i trgova su promijenjeni. Trgovi u Zenici, Tešnju i Maglaju tako nose njegovo ime, kao i ulice u Visokom, Brezi, Kaknju i Zavidovićima.
Hercegovačko-neretvanski kanton ima dva trga i jednu ulicu koji su nazvani po rahmetli Izetbegoviću - trg u Konjicu i Jablanici, te put u Drežnici kod Mostara. Svojevremeno je postojala ideja da se po Izetbegoviću nazove trg Musala u centru Mostara, ali nikada nije realizirana.
Na području Srednjobosanskog kantona u općini Donji Vakuf most nosi ime Alije Izetbegovića. U znak poštovanja prema predsjedniku Izetbegoviću mostovi u Goraždu i Prači, te ulica u Ustikolini, također su preimenovani. Stanovnici gradova Unsko-sanskog kantona, Ključa, Bosanske Krupe, Bužima i Cazina u čast prvog predsjednika promijenili su nazive trgova. Izetbegovićevo ime nose jedna aleja i most u Bihaću.
Na osmu godišnjicu smrti Alije Izetbegovića u Ankari je upriličeno svečano otvaranje parka "Alija Izetbegović". U nekoliko turskih gradova poput Izmira, Ankare, Istanbula ulice, trgovi i džamije su preimenovani i dobili su Izetbegovićevo ime. Važna ulica u Konyi nosi ime legendarnog lidera.
Jedna od glavnih saobraćajnica u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije, nosi njegovo ime - Ali Ezzatbigovech Street. Ukazom rijadskog guvernera, princa Selmana bin Abdulaziza, krajem 2003. godine, ulica je dobila novo ime. I u Teheranu je na sličan način odata počast Aliji Izetbegoviću.