WASHINGTON/NEW YORK (AA) - HAKAN COPUR/OVUNC KUTLU - Iako je u drugoj godini mandata, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump zbog svoje vanjske politike i pristupa međunarodnoj trgovini, sve više vodi SAD ka izolaciji na međunarodnoj sceni.
Uz slogan "Učinimo Ameriku ponovo velikom", od dolaska u Bijelu kuću u prvom periodu mandata, Trump je u ozbiljnoj mjeri svoju zemlju učinio "strancem" mnogim drugim zemljama na međunarodnoj sceni.

Uzdrmavši bilateralne odnose svoje zemlje s mnogim drugima u svijetu poput "slona u trgovini porculana", Trump je doveo SAD u situaciju da se "ne razumije ni sa saveznicima".

- Nepriznavanje međunarodnih institucija i sporazuma

Posebne kritike svjetske javnosti usmjere ka Trumpu kao "lideru koji ne priznaje međunarodne institucije i sporazume" došle su nakon istupanja SAD-a iz Sporazuma o slobodnoj trgovini Sjeverne Amerike (NAFTA), Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva te Sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Koordinator ureda u Washingtonu Fondacije za istraživanje politike, ekonomije i društva (SETA DC) Kadir Ustun je u razgovoru s novinarom Anadolu Agency (AA) rekao kako "Trump ne želi sarađivati sa saveznicima SAD-a".

"To jasno možete vidjeti u odluci o Jerusalemu i Iranu. Trump želi raditi direktno i sa saveznicima, ali i sa njihovim protivnicima", pojasnio je.

Mišljenja je da Trumpov pristup u kojem ekonomsku snagu SAD-a koristi kao oružje, čak i protiv saveznika Sjedinjene Američke Države gura u izolaciju.

- Sam u odluci o Jerusalemu

Nakon drugog mandata Baracka Obame, predsjednički mandat Trumpa u domenu vanjske politike sveo se na pristup baziran na Izraelu kao glavnom prijatelju i Iranu kao glavnom neprijatelju.

Odbacivši u potpunosti pregovore o trajnom miru na Bliskom istoku i palestinsku stranu u njima, Trump je u odluci o priznavanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela, izuzev nekoliko manjih država i Izraela, na svjetskoj sceni ostao sam, jer se gotovo cijeli svijet udružio protiv takve odluke.

Nakon usvajanja odluke 6. decembra 2017. godine i glasanja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) pokrenutog i na inicijativu Turske 21. decembra prošle godine, uprkos prijetnjama ukidanja ekonomske pomoći, nacrt rezolucije protiv američke odluke o Jerusalemu podržalo je 128 zemlja, dok je devet bilo protiv.

Dok je gotovo cijela Evropska unija podržala rezoluciju uz SAD i Izrael su bili Gvatemala, Honduras, Maršalska ostrva, Mikronezija, Nauru, Togo i Palau.

Administracija iz Washingtona tako nije ostala suprotstavljena samo islamskom, nego skoro čitavom svijetu izuzev Izraela.

- Neslaganje s EU u vezi s Iranom

Trump nije imao posebnu podršku ni kada je u pitanju povlačenje iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu, ukoliko se izuzme podrška Izraela u vezi s tim pitanjem.

Nakon što je SAD 8. maja 2018. saopćio odluku o povlačenju iz pomenutog sporazuma, uslijedile su reakcije Velike Britanije, Francuske, Rusije, Kine i Njemačke.

Trumpova administracija se oglušila na poziv na ponovne pregovore u vezi s ovim pitanjem, a potom je došlo i do uvođenja novih jednostranih sankcija zvaničnom Teheranu. Međutim, Evropska komisija je donijela uredba u cilju zaštite evropskih kompanija što je bio jasan pokazatelj neslaganja Evropske unije s novim sankcijama Iranu.

- NATO i UN, kredibilitet SAD-a

Nakon što je "ostao sam" u UN-u, izdvajanje SAD-a za ovu organizaciju umanjeno je za 285 miliona dolara, a između ostalih, uskraćena je pomoć Agenciji UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA).

"Ekonomske kazne" su bile prve mjere preduzete nakon glasanja u UN-u, bez da je, smatraju analitičari, sagledano iskustvo korištenja ekonomije kao "odgojne metode" kada je u pitanju vrijeme Saddama Huseina u Iraku, jer se ispostavilo da takve mjere samo povežavaju animozitet nekog društva prema onome ko ih primjenjuje.

Trump je kritikovan i zbog stalnog pritsika na članice NATO-a, koje poziva na veća izdvajanja za odbranu.

Jedan od stručnjaka s Međunarodnog instituta za ekonomiju Peterson Jacob Kirkegaard je u izjavi za AA naglasio da SAD sve više gubi kredibilitet u svijetu.

"Nijedna zemlja ne bi trebala prihvatati Trumpove riječi i njegova obećanja o privrženosti međunarodnim sporazumima tek tako. Zbog predsjednika s tako promjenjivim mišljenjem SAD je u velikoj mjeri izgubio kredibilitet u svijetu. Svijet koji se nadao američkom liderstvu je razočaran. Upozorio bih sviju koji žele da nešto dogovaraju s Trumpovom administracijom, jer se predsjednik već narednog jutra može predomisliti", rekao je Kirkegaard.

- Kuda vode trgovinski ratovi

Nakon što je Trumpova administracija nekadašnji slogan "prvo Amerika" zamijenila pristupom "samo Amerika", osjetio se utjecaj nove administracije i na polju međunarodne trgovine.

U suprotni tabor je tako ova administracija uvođenjem dodatnim poreza na uvoz čelika i aluminija "gurnula" zemlje članice EU, susjedne Kanadu i Meksiko te NATO saveznika Tursku kao i Kinu.

U cijelom procesu bez posljedica neće biti ni američki industrijalci koji čelik i alumijum uvoze iz Turske.

Veliki broj ekonomskih stručnjaka smatra da će mjere koje uvodi Trumpova administracija na srednjeročnom planu nanijeti štetu brojnim američkim firmama.

Potpredsjednik Američke trgovinske komore Myron Brilliant je izjavio kako povaćanje poreza na uvoz određenih roba iz Turske predstavlja ozbiljne rizike za SAD.

"Naravno da je moguće dodati još neke zemlje i samim tim povećati rizike", rekao je on.

Poznati američki ekonomista i kolumnista "New York Timesa" Paul Krugman je u vezi s Trumpovim ekonomskim ratovima 31. maja objavio tekst naslova "Kako glup trgovinski rat, i pomalo neuračunljiv".

U istoj kolumni on je naveo kako će SAD na ovaj način postati "ubica zaposlenosti".

- Trgovinski rat s Kinom, alternative SAD-u

Kao odgovor na carinske dadžbine SAD-a na čelik i aluminijum, a koje su produbile ekonomski rat s Kinom, Peking je uveo dodatnu tarifu od 15 do 25 odsto na 128 američkih proizvoda početkom aprila.

U isto vrijeme, američka administracija je najavila da će Kini zbog svojih "nelegalnih aktivnosti u oduzimanju tehnologije i intelektualne svojine američkih kompanija" uvesti dodatnih 25 posto dodatne carine.

Kineski odgovor na ovaj poziv nije se dugo čekao pa je uvedeno još 25 posto carinske takse na 659 proizvoda uvezenih iz Sjedinjenih Država.

U cijelom procesu se ispostavilo kako trgovinski partneri SAD-a nisu bez alternative, pa su Rusija i Kina odlučile u međusobnoj trgovini koristiti kinesku valutu juan, dok je Iran načinio značajne korake ka izgradnji jačih ekonomskih i političkih veza s Kinom i Indijom usljed novih američkih sankcija. Indiji i Kini se okrenuo i Pakistan nakon što mu je američka administracija uskratila 255 miliona dolara vrijednu pomoć u cilju jačanja nacionalne sigurnosti.

Trumpova administracija je uvođenjem dodatnih poreza na proizvode iz Turske te uvođenjem sankcija dvojici turskih ministara zbog procesuiranja svećenika Andrewa Brunsona, doprinijela približavanju zvanične Ankare i Moskve.

Svi navedeni primjeri pokazatelj su da korištenje ekonomske snage SAD-u neće donijeti posebne rezultate u svijetu koji se sve više polarizuje.

- Ulje na vatru

Posebnu pažnju bez sumnje treba posvetiti negativnim istupima SAD-a prema NATO savezniku Turskoj.

Kirkegaard je komentarišući Trumpvu odluku o dodatnom oporezivanju proizvoda iz Turske kazao kako je to "bez sumnje dolijevanje ulja na vatru"

"Ovaj Trumpov potez samo pokazuje da će povjerenje saveznika u SAD ubuduće biti sve manje", rekao je on.

Savjetnik u Centru za sigurnosne studije u Ženevi Marc Finaud je u izjavi za AA rekao kako SAD treba sve trgovinske sporove rješavati pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije.

"Bez obzira kakvo oružje imate, takve korake prema NATO savezniku ne smijete preduzimati. To jednostavno nije dobar pristup", rekao je.

Analitičari smatraju da aktuelni predsjednik nastavlja udaljavati od SAD-a ne samo rivale, nego i dosadašnje saveznike svoje države, što vodi ka izolaciji.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.