ANALIZA - Washington suočen s nepovjerenjem saveznika nakon povlačenja iz Afganistana

Piše: Jonathan Fenton-Harvey

- Autor je istraživač i novinar koji se fokusira na sukobe i geopolitiku na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, prvenstveno vezane za zaljevsku regiju

ISTANBUL (AA) - Svijet je sa užasom gledao kako su talibani preuzeli kontrolu nad Afganistanom i zauzeli glavni grad Kabul, a frakcija koja je 7. septembra najavila privremenu vladu [1] bila je dodatni dokaz pogrešnog vojnog povlačenja Sjedinjenih Američkih Država.

Zaista, mnogi američki partneri i saveznici koji su se tradicionalno oslanjali na vojnu i sigurnosnu podršku Washingtona mogu osjećati nelagodu i shvatiti da američka podrška nije uvijek garantovana.

S obzirom na to da SAD gubi globalni uticaj, neki od njegovih saveznika mogli bi potražiti podršku negdje drugo, čak i sklopiti nove saveze izvan tradicionalne hegemonije Washingtona. U međuvremenu, sve veća dominacija Kine i Rusije na Bliskom istoku i u okolnim područjima mogla bi se ubrzati, jer obje velesile nastoje popuniti sve širi vakuum koji Washington ostavlja.

Što se tiče povlačenja SAD-a iz Afganistana, američki partner koji bi se mogao suočiti s neposrednim posljedicama je Pakistan. Washington je često tjerao Pakistan da učini više na postizanju mirovnog sporazuma između talibana i sada već propale afganistanske vlade, uprkos tvrdnjama Islamabada da je iscrpio moć nad talibanima. Razdor se očigledno povećavao prije potpunog povlačenja Washingtona.

Iako su iz NATO-a poručili [2] da Pakistan ima “posebnu odgovornost” osigurati da talibani ispune svoje međunarodne obveze, pakistanska ministrica za ljudska prava Shireen Mazari odgovorila je da njena zemlja “više neće prihvatiti žrtvovanje za neuspjehe drugih”.

S takvim poljuljanim odnosima između SAD-a i Pakistana u pogledu političke budućnosti Afganistana, Islamabad bi se mogao osjećati dodatno otuđenim od Washingtona, služeći kao primjer kako se američki saveznici mogu osjećati napuštenima.

- Promjena ravnoteže snaga na Bliskom istoku -

Iako se susjedi Afganistana mogu osjećati ranjivo, sve manji uticaj Washingtona na Bliskom istoku mogao bi natjerati njegove regionalne saveznike da preispitaju svoje stavove. SAD je već planirao povlačenje iz Iraka do kraja 2021. Iako je SAD podržao trenutnu iračku vladu, Bagdad bi se također mogao osjećati izloženim, ako Washington ne nauči lekciju od svog povlačenja iz Afganistana.

Što je još važnije za Washington, njegovi odnosi sa zaljevskim saveznicima poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) mogli bi propasti, posebno ako smatraju da je američka politika nepouzdana ili čak opasna.

UAE je već dugo spreman da se odmakne od sfere uticaja Washingtona. Na to ukazuje njihovo približavanje Iranu od početka 2020. godine, zbog zabrinutosti za vlastitu sigurnost, nakon eskalirajućeg odnosa bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Teheranu. Nastavak ovoga je zaokret Abu Dhabija prema Kini i Rusiji, nakon širenja obje sile na Bliskom istoku, usred sve manjeg utjecaja Washingtona. Čak je i Saudijska Arabija postala zagrijanija prema Moskvi i Pekingu nakon što su proširili svoj uticaj u Zaljevu.

Osim toga, nedavni pokušaji Abu Dhabija da popravi veze s Turskom mogu biti još jedna posljedica nastojanja država da se barem djelimično odmaknu od oslanjanja na podršku SAD-a. Nije slučajno da je de facto vladar Emirata i prijestolonasljednik Abu Dhabija Mohammad bin Zayed pozvao [3] turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana 31. augusta nakon nemira u Afganistanu, što su posmatrači pohvalili kao pozitivan korak u odnosima dviju zemalja.

Takav jasan pokazatelj opadanja uticaja SAD-a i zabrinutost zbog nesposobnosti da djeluje kao garant svjetske sigurnosti potaknuo je Abu Dhabi da zauzme pomirljiviji stav prema Ankari. Turska je vjerojatno bila prijemčica prema ulaganjima Emirata prije zbližavanja, pa je uglavnom vlastita inicijativa Abu Dhabija navela na prijateljsku komunikaciju s Ankarom.

Zbližavanje Turske i UAE-a moglo bi biti mikrokosmos načina na koji različite zemlje mogu uzeti mirotvorstvo u svoje ruke. Zaista, budući da su i Ankara i Abu Dhabi izrazili želju za povećanjem bilateralnih ulaganja i ekonomskih veza, takvi bi im odnosi mogli omogućiti postizanje zajedničkog jezika u područjima kao što su Libija i Sirija, oko kojih su se prethodno suočavali s napetostima, a gdje se Washington borio da potvrditi vodstvo.

- Raskol unutar NATO-a? -

Čak se i NATO može suočiti s unutrašnjim izazovima nakon raspleta događaja u Afganistanu. Uostalom, mnogi saveznici Washingtona u NATO-u smatrali su da administracija Joea Bidena nije dobro sarađivala s njima u pogledu planova povlačenja. Jedan od ključnih primjera je kako su evropske države pozvale [4] Washington da produži planirano povlačenje 31. avgusta, što bi tim vladama dalo više vremena za evakuaciju njihovih državljana.

Međutim, SAD je to odbio i nastavio sa svojim početnim planovima. Washington i njegovi evropski saveznici u NATO-u zaista bi mogli doživjeti širi rascjep. A, ako se nesloga unutar Alijanse dalje razvija, to bi za Rusiju bila velika prednost, jer je često pokušavala iskoristiti područja u kojima se smatra da je NATO podijeljen. Među njima je bila Libija, gdje je Rusija nastojala proširiti svoj uticaj u "dvorištu" Evrope.

Ukrajina je još jedan saveznik SAD-a koji bi se nakon povlačenja američkih snaga mogao dodatno osjećati izolovano, uprkos prethodnom oslanjanju na NATO. Ukrajinske oružane snage i sigurnost dobili su značajna ulaganja u odnosu na one u Afganistanu. Tokom posjete Volodymyra Zelenskog Bijeloj kući 1. septembra, Biden je uvjerio ukrajinskog predsjednika da će Washington pružiti "željeznu" podršku Ukrajini u suprotstavljanju "ruskoj agresiji".

Međutim, s obzirom na događaje u Afganistanu i na to da se Biden odrekao [5] sankcija protiv "Sjevernog toka 2" kroz Ukrajinu do Njemačke, zbog čega je Zelenksy rekao da je "iznenađen" i "razočaran", u Kijevu bi mogli biti suzdržani oko toga da li se podrška Washungtona može nastaviti i biti pouzdano rješenje.

* Mišljenja izražena u ovom članku pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).

[1] https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/anadolu-agency-arrives-at-afghanistans-panjshir-as-armed-clashes-result-in-taliban-s-control/2357396

[2] https://www.dw.com/en/how-the-talibans-afghanistan-takeover-could-hurt-us-pakistan-ties/a-58971659

[3] https://www.aa.com.tr/en/world/uae-hails-positive-phone-call-between-erdogan-bin-zayed/2351546

[4] https://www.euronews.com/2021/08/24/afghanistan-boris-johnson-to-urge-g7-leaders-to-boost-aid-for-refugees

[5] https://www.axios.com/zelensky-biden-ukraine-russia-nord-stream-pipeline-fe50756b-6b82-43f0-b390-734ea3e95de0.html