Politika, Analiza Vijesti

ANALIZA - Od Bandungua do Beograda: Nesvrstani u vremenu svrstanosti

Pokret nesvrstanih zemalja postoji, ali njegov politički utjecaj je daleko od onoga iz vremena njegovih "očeva" Tita, Nasera i Nehrua

Senita Sehercehajic   | 10.10.2021
ANALIZA - Od Bandungua do Beograda: Nesvrstani u vremenu svrstanosti Foto: Arhiv AA

Sarajevo

Piše: Senita Šeherčehajić

 - Sastankom na visokom nivou 11. i 12. oktobra u Beogradu, glavnom gradu Srbije, bit će obilježena 60. godišnjica osnivanja Pokreta nesvrstanih zemalja. Domaćini susreta su Srbija i aktuelni predsjedavajući Pokreta nesvrstanih zemalja Azerbejdžan. Sastanku će, prema najavama iz Vlade Srbije, prisustvovati više od 80 delegacija država na visokom nivou, predvođenih nekolicinom predsjednika i premijera, oko 40 ministara vanjskih poslova i više od 400 učesnika.

Da, Pokret nesvrstanih zemalja postoji, ali njegov politički utjecaj je daleko od onoga iz vremena njegovih "očeva" Tita, Nasera i Nehrua, iako njegove članice imaju skoro dvotrećinsku većinu u Ujedinjenim narodima.

Priča je počela nekoliko godina prije 1961. i Beograda, u desetak hiljada kilometara udaljenom Bandungu, na indonezijskom otoku Java. Tu se na Azijsko-afričkoj konferenciji u aprilu 1955. okupilo 29 šefova država, bivših kolonija koje su stekle nezavisnost nakon Drugog svjetskog rata. Usaglašena su načela o odnosima između velikih i malih naroda, poznata kao "deset principa Bandunga".

Među njima su poštivanje temeljnih ljudskih prava i načela Povelje UN-a, kao i suvereniteta i teritorijalnog integriteta država, priznanje nacionalnih pokreta za nezavisnost, poštovanje jednakosti svih rasa i nacija, suzdržavanje od intervencije i miješanja u unutrašnje stvari druge države, poštivanje prava na samoodbranu svake nacije u skladu s Poveljom UN-a, suzdržavanje od prijetnje, agresije ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili nezavisnosti svake države, rješavanje međunarodnih sporova mirnim putem, promovisanje zajedničkih interesa i saradnje i poštivanje pravde i međunarodnih obveza. Ovo će kasnije postali temeljni principi Pokreta nesvrstanih.

- Sastanak na Brionima -

Tadašnji predsjednik FNR Jugoslavije Josip Broz Tito, indijski premijer Jawaharlah Nehru i egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser potom su se sastali na Brionskim otocima, na sjevernom Jadranu, i dogovorili načela u vezi s osnivanjem Pokreta nesvrstanih.

"Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerama i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom", navedeno je u Brionskoj deklaraciji.

Bio je to svojevrstan osvrt na hladnoratovsku, bipolarnu podjelu svijeta, nastalu formiranjem dva oprečna vojna saveza (NATO-a i Varšavskog pakta), odnosno između istočnog bloka, koji je predvodio Sovjetski savez, i zapadnog, predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama.

Formiranje vojnih blokova nakon poraza fašizma u Drugom svjetskom ratu, početak trke u naoružanju i raspad kolonijalnih carstava, koji je rezultirao nizom novih država na svjetskoj mapi, uslovili su uspostavu novog međunarodnog poretka.

Nekadašnje kolonije, države nastale mahom na tlu Afrike i Azije, nisu željele ulazak u saveze sabivšim kolonizatorima, jer je preovladavao stav kako samo na taj način mogu održati teško stečenu samostalnost. Proces dekolonizacije bio je dug, konfliktan i krvav. Takvih je država početkom 60-ih godina prošlog vijeka bilo sve više, pogotovo na tlu Afrike. Samo na sjednici Generalne skupštine 1960. u članstvo UN-a primljeno je 17 novih afričkih država. Međutim, blokovski pritisak na "neopredijeljene" je rastao, dok te države nisu bile zadovoljne ni funkcionisanjem UN-a koji je, zahvaljujući ustroju, bio naklonjeniji velikim silama.

S druge strane, Tito je ušao u ovu priču nakon čuvene prekretnice 1948. godine kad je jugoslovensko rukovodstvo odbilo da postane "sovjetski satelit" umjesto nezavisnog saveznika, što je kulminiralo izbacivanjem iz Informbiroa, napuštanjem Varšavskog pakta, samim tim i gubljenjem "moćnih" saveznika.

- Miroljubiva saradnja -

Prvi samit Pokreta nesvrstanih zemalja sazvali su lideri Indije Jawaharlal Nehru, Indonezije Ahmed Sukarno, Egipta Gamal Abdel Nasser, Gane Kwame Nkrumah i Jugoslavije Josip Broz Tito. Na samitu su učestvovali lideri ukupno 25 država okupljeni oko zajedničke ideje - napraviti protutežu blokovski podijeljenom svijetu, suprotstaviti se neokolonijalizmu i trci u naoružavanju. Treći put ili put ka "trećem svijetu" na principima "mirne koegzistencije" bio je finaliziran beogradskim samitom.

"Smatram da ćemo mi učiniti veliku uslugu svijetu, ako jasno i odlučno ukažemo na put koji vodi ka smirivanju, ka slobodi, ravnopravnosti i miroljubivoj saradnji svih naroda", rekao je u uvodnom obraćanju Tito.

Od 60-ih do početka 80-ih godina prošlog vijeka Pokret nesvrstanih je odigrao važnu ulogu u podršci državama koje su se borile za nezavisnost i u podsticanju dekolonizacije. Pokazao je solidarnost s najpravednijim težnjama čovječanstva. Tokom 60-ih i 70-ih godina okupio je skoro sve afričke i azijske države, a njegove članice zalagale su se za poštivanje ekonomskih i političkih prava zemalja u razvoju.

Do zaokreta u djelovanju, prema mnogim historijskim izvorima, došlo je na samitu u Havani, glavnom gradu Kube, 1979. godine. U to vrijeme dvojica "očeva" pokreta, Nehru i Nasser, nisu bili među živima, dok je jugoslavenski predsjednik Tito, koji je preminuo godinu kasnije, već bio bolešću jako oslabljen. U tim uvjetima, kao jedna od vodećih figura nameće se kubanski lider Fidel Castro, s čijim se nastojanjima da približi pokret sovjetskim interesima nisu slagale mnoge članice. Nedugo nakon samita u Havani, Sovjetski savez je izvršio invaziju na Afganistan, koji je bio član Pokreta nesvrstanih.

- Savremeni izazovi -

Kraj hladnoratovske podjele svijeta, raspadom socijalističkog bloka krajem 80-ih godina prošlog vijeka bio je drugi veliki izazov s kojima se suočio Pokret nesvrstanih.

Uprkos svemu, opstao je i danas broji 120 članica. Ali, njegov utjecaj, čak i na ekonomskom planu, nije ni blizu onog od prije četiri decenije.

Za razliku od Pokreta nesvrstanih, jedna od osnivačica, Jugoslavija, nije opstala. Zemlje nastale raspadom bivše zajedničke države nisu punopravne članice Pokreta nesvrstanih.

Novi sigurnosni izazovi, posebno nedavni ratovi i terorističke prijetnje, pravila savremene ekonomije, u prvi plan su izbacili aspiracije ka članstvu ili, barem, približavanju EU-u i NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama, uglavnom okupljenim oko velikih svjetskih sila. Principi nesvrstanosti ostali su u nekoj od zabačenih ladica historije da čekaju nekoga ko će imati ideju kako sa njih skinuti prašinu prošlosti i prilagoditi ih aktuelnom vremenu.









Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın