Svijet, Analiza Vijesti

ANALIZA - Novi val haosa u Haitiju

Suverenitet Haitija ozbiljno su narušili obučeni i teško naoružani teroristi dok se nastavlja politička nestabilnost

Ekip   | 23.07.2021
ANALIZA - Novi val haosa u Haitiju Ilustracija

Ankara

Piše: Necati Kutlu

- Autor je direktor Centra za latinoameričke studije na Univerzitetu u Ankari

ISTANBUL (AA) – Iako posljedice atentata na predsjednika Jovenela Moisea 7. jula prevladavaju u Haitiju, najsiromašnijoj zemlji Latinske Amerike, informacije o identitetu ubica i njihovih podstrekača pojavljuju se postepeno. Iako službene izjave upućuju na veliku grupu stranih plaćenika, neki tvrde da su Moisea možda ubili njemu najbliži. Saopšteno je da se njegova supruga Martine Moise, koja je ujutro preživjela atentat u službenoj rezidenciji pokojnog predsjednika, liječila u baptističkoj bolnici u Miamiju i da joj se zdravlje za sada poboljšava. Detaljna izjava Martine Moise može doprinijeti raspletanju radnje, ali postoje slučajevi u istoriji u kojima istina nikada nije u potpunosti otkrivena.

Nema sumnje da je atentat bio planirana i tajna operacija. Legitimni i izabrani predsjednik Haitija ubijen je u svojoj službenoj rezidenciji i smijenjen s vlasti. Bivši premijer Claude Joseph preuzeo je dužnosti, iako na tri dana, jer su mjesta dužnosnika od kojih se očekivalo da preuzmu položaj u slučaju takvog događaja (prema Ustavu), bila prazna. Za sada, premijer Joseph, kojeg je pokojni predsjednik privremeno imenovao za premijera 13. aprila 2021. godine i smijenio dva dana prije smrti, još uvijek nije dao ostavku. Ariel Henry, koji je imenovan da zamijeni Josepha, smijenjenog 5. jula, čini se da je, barem za sada, efektivno van razmatranja s ovim završenim činjenicama, jer nije položio zakletvu i nije preuzeo dužnost. Senat, kojem je ostalo 10 članova otkako je istekao mandat dvedesetorici, a nisu se mogli održati novi izbori, povukao je drugačiji potez i najavio da je privremeno nominovao Josepha Lamberta, čelnika Senata u posljednja tri mandata, za predsjednika. Ovim se broj političara koji su na vlast na Haitiju došli nakon smrti predsjednika Moisea povećao na tri. To pokazuje da bi ostrvska država mogla svjedočiti većim turbulencijama u narednom periodu.

- Narušen suverenitet -

Dosadašnje izjave ukazuju da su počinitelji ovog gnusnog atentata bila velika grupa sa vojnom obukom opremljena naprednim oružjem. Aktuelna vlada je takođe objavila da su neki članovi pučističke grupe zarobljeni. Nepoznato je da li će izjave zarobljenih pučista biti dovoljne da otkriju misteriju iza atentata. Mnogo je negativnih aspekata incidenta i moramo razmotriti ove elemente kako bismo proizveli bilo kakvu analizu po ovom pitanju.

Prije svega, suverenitet Haitija ozbiljno su narušili obučeni i teško naoružani teroristi koji su izgleda upali u zemlju i mračne snage koje stoje iza ovih ubica. Osim infiltracije, ovo kršenje je dovedeno na najviši nivo upadom u službenu rezidenciju predsjednika i ubijanjem lidera zemlje. S druge strane, postoje krugovi koji tvrde da su 28 plaćenika o kojima je riječ dovedeni iz inostranstva od strane oligarha kako bi se brinuli o njihovoj ličnoj sigurnosti i da ti plaćenici nisu imali nikakve veze s ubistvom. Oni tvrde da su plaćenici stigli na mjesto događaja sat vremena nakon predsjednikove smrti. Zašto su ti komandosi došli na scenu, s druge strane, misterija je. Druga misterija je da nisu dane informacije o smrti ili povredi bilo kog od stražara predsjedništva.

Ne čini se mogućim da je atentat, koji se dogodio u službenoj rezidenciji predsjednika, izveden bez saučesništva bliskog kruga pokojnog vođe. Pored toga, kao što je gore napomenuto, na pitanja o tome koliko je stražara bilo u rezidenciji u trenutku napada i šta im se dogodilo još uvijek nije odgovoreno. Iako je saopšteno da je nekoliko stražara pozvano u tužilaštvo zbog izjava, nije jasno hoće li te izjave dati kao osumnjičeni ili kao svjedoci.

Velika je vjerovatnoća da je puč, izveden atentatom, povezan s dugogodišnjom političkom krizom u zemlji, a domaće i strane snage koje su profitirale i koje će u budućnosti imati koristi od ovog ubistva mogu baciti svjetlo na stvarne ubice koje stoje iza onih koji su povukli okidač.

- Haotični period Haitija -

Haiti je prva zemlja u Latinskoj Americi koja je stekla nezavisnost od imperijalističkih evropskih zemalja (1804). Takođe je poznato da je ovaj požar nezavisnosti koji je gorio u zapadnoj Hispanioli (La Espanola) nadahnuo mnoge latinoameričke revolucionare. Činjenica je da je Simon Bolivar, koji je oslobodio ogromnu površinu na kojoj se danas nalazi šest država, također nadahnuo i podržao Haiti. Tadašnji predsjednik Haitija Alexandre Petion blagonaklono je primio Bolivara, koji je posjetio otočnu državu 1816. godine i zatražio podršku tokom najtežeg i najkritičnijeg perioda američke borbe za nezavisnost te mu dao 4.000 pušaka, 7.500 kilograma baruta, tri broda i obilje zaliha i vojnika. Predsjednik Petion iznio je samo jedan uslov zauzvrat za svoju pomoć i zatražio od Bolivara da ukine ropstvo u zemljama koje će osloboditi. Vitalna važnost ove podrške ovjekovječena je izrazom: “Zar ne bih trebao dopustiti da kasnije generacije znaju da je Alexandre Petion istinski oslobodilac moje zemlje?”

Gotovo sva infrastruktura Haitija uništena je u zemljotresu 2020. godine, a ekonomija kao rezultat zastoja. Zemljotres koji je uništio katedralu Port-Au Prince, zgradu parlamenta, Nacionalnu palaču i važne bolnice u glavnom gradu, ostavio je više od milion građana Haitija bez domova.

Iako je danas u teškoj situaciji, ova prelijepa zemlja s plemenitim istorijskim korijenima dijeli La Espanolu, drugo po veličini ostrvo na Karibima, s Dominikanskom Republikom. Međutim, zemlja, koja ima izuzetno plodno tlo na Karibima, u posljednje je vrijeme (posebno) nije imala sreće. Bruto domaći proizvod (BDP) zemlje, čija su površina i broj stanovnika približno jednako Belgiji, iznosi oko 14 milijardi dolara. S obzirom na to da se u Belgiji taj broj kreće oko 500 milijardi dolara, otkriven je najvažniji problem na Haitiju: kao najsiromašnija zemlja Latinske Amerike, prihod po glavi stanovnika na Haitiju iznosi samo 800 američkih dolara godišnje.

Nedavni problemi u Haitiju, koji zauzima 179. mjesto među 189 zemalja u Indeksu humanog razvoja (HDI) koji je pripremio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), nisu rezultat samo loše ekonomije. Zemlju je 2010. pogodio zemljotres jačine 7,0 stepeni Richterove skale, a više od 300.000 Haićana izgubilo je život kao rezultat ove prirodne katastrofe. Gotovo sva infrastruktura Haitija uništena je u zemljotresu, ali i ekonomija kao rezultat zastoja. Zemljotres koji je uništio katedralu Port-Au Prince, zgradu parlamenta, Nacionalnu palatu i važne bolnice u glavnom gradu, više od milion građana Haitija ostavio je bez domova. Zaključno, ne bi bilo pogrešno reći da zemljotres koji je trajao 41 sekundu 2010. godine ne samo da je Haiti ostavio u ruševinama, već i uništio krhki ekonomski i socijalni poredak zemlje.

Nedavna politička nestabilnost u zemlji kao rezultat svih ovih faktora može se sažeti na sljedeći način: zemlja koja je prošla vrlo težak period u pogledu javnog reda i stabilnosti od 2010. do 2016. godine, održala je sa zakašnjenjem predsjedničke izbore 2015. godine. Izbori su prvo odgođeni, a potom otkazani zbog optužbi za prevaru. Biznismen Jovenel Moise preuzeo je funkciju, privremeno, predsjednika nakon izbora u februaru 2016. godine.

Moise je takođe pobijedio na izborima održanim u novembru iste godine. Međutim, budući da je objavljivanje konačnih rezultata izbora odgođeno, Moise je funkciju predsjednika mogao službeno preuzeti tek u februaru 2017. Iz tog razloga predsjednik Moise tvrdio je da će mu petogodišnji mandat isteći u februaru 2022, dok je opozicija izašla na ulice tvrdeći da će njegov mandat biti završen u februaru 2021, dodajući petogodišnjem mandatu njegovo privremeno predsjedništvo. Moiseovi napori da pripremi novi ustav i komisija od pet osoba koju je osnovao u tu svrhu također su pojačali tenzije. Još jedan od najupečatljivijih događaja Moiseova predsjedničkog mandata bio je da je kraj mandata svih članova parlamenta i dvije trećine Senata došao početkom 2020. godine, ali izbori za zamjenu tih članova nisu mogli biti održani. Izborni kalendar se više puta odgađao zbog pandemije COVID-19, a sigurnosna situacija u zemlji potakla je nemire. Tokom ovog perioda, štrajkovi i ulične demonstracije koje je organizovala opozicija povećali su tenzije u zemlji. Objavljeno je 7. februara da je otkrivena zavjera o atentatu na predsjednika Moisea i da je grupa od 20 ljudi, uključujući više rukovodioce, privedena u vezi s planom. Napeta atmosfera koja se širila stalnim demonstracijama, marševima i protestima nastavila se hapšenjem mnogih važnih državnih zvaničnika i novim imenovanjima predsjednika Moisea. Kao rezultat toga, najavljeno je da će se prvi krug predsjedničkih i parlamentarnih izbora održati 26. septembra ove godine, a očekivalo se da će ova najava smanjiti tenzije u zemlji.

- Moiseova posljednja inozemna posjeta bila je Turskoj -

U tim okolnostima, Jovenel Moise boravio je u posljednjoj inozemnoj posjeti Turskoj kako bi prisustvovao forumu za diplomatiju u Antaliji. Kao rezultat tehničkih razgovora i kontakata ostvarenih na najvišem nivou tokom posjete, predviđeno je da se odnosi dviju zemalja poboljšaju u mnogim oblastima kao što su trgovina, odbrana, obrazovanje i energetika. Pokojni predsjednik je na konferenciji za novinare objavio odluke donesene u ovom pravcu.

Proces atentata, pak, preokrenuo je sve u zemlji. Za sada se ne čini vjerovatnim da se država stabilizuje, a javni red, sigurnost i dobrobit uspostave u kratkom roku. A, najbolji mogući odgovor krugovima koji pokušavaju osuditi Haiti na borbu nestabilnosti bio bi zaključivanje procesa saradnje, čije je sjeme zasađeno.

Dok 80 posto stanovništva na Haitiju živi ispod praga siromaštva, jedan posto stanovništva drži 50 posto bogatstva u zemlji. Otprilike 40 posto Haićana je nepismeno. Od jula 2021. godine, u zemlji u kojoj je prosječni životni vijek 63 godine, još nije stigla vakcina protiv koronavirusa. Samo ovi podaci u velikoj mjeri pokazuju zašto bi u Latinskoj Americi Haiti trebao biti jedan od primarnih ciljeva turske "humanitarne i poduzetničke vanjske politike".

(Na engleski jezik preveo Can Atalay)

*Mišljenje izneseno u ovom članku pripada autoru i ne odražava nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA)


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın