Turska, Svijet, Analiza Vijesti

ANALIZA - Moguća misija Turske u Afganistanu: Prilike i izazovi

Iako SAD i zemlje članice NATO-a planiraju povući svoje trupe iz Afganistana do 11. septembra, na dnevnom redu je sigurnost Međunarodnog aerodroma "Hamid Karzai" u glavnom gradu Kabulu, kojim bi upravljala Turska

Ekip   | 07.07.2021
ANALIZA - Moguća misija Turske u Afganistanu: Prilike i izazovi Ilustracija

Ankara

Piše: Rahimullah Farzam

Autor je stručnjak za vanjsku politiku u Centru za iranske studije (IRAM) u Ankari i istražuje ​​nedržavne aktere u Iranu i na Bliskom Istoku.

Napredak Talibana nastavlja se dok se američke trupe i NATO snage povlače iz Afganistana. Gotovo 90 od 388 okruga u zemlji palo je u ruke talibana otkako je američki predsjednik Joe Biden u aprilu objavio svoj plan povlačenja.

Odluka afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija da smijeni ministra odbrane i unutrašnjih poslova nije bila dovoljna da zaustavi širenje talibana i oni su u proteklih nedjelju dana osvojili više od 20 naselja i distrikta.

Biden, koji je pozvao Ghanija u Washington nakon što su afganistanske snage izgubile položaj protiv talibana, obećao je da će se američka podrška Afganistanu nastaviti.

Iako SAD i zemlje članice NATO-a planiraju povući svoje trupe iz Afganistana do 11. septembra, na dnevnom redu je sigurnost Međunarodnog aerodroma "Hamid Karzai" u glavnom gradu Kabulu, kojim bi upravljala Turska.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan razgovarao je o tom pitanju sa svojim američkim kolegom na posljednjem samitu NATO-a i najavio da su blizu postizanja sporazuma.

Ističući da postoji konsenzus o Afganistanu, Erdogan je rekao: "Ako ne žele da napustimo Afganistan, ako tamo žele (tursku op. a.) podršku, onda će diplomatska, logistička i finansijska podrška koju će nam pružiti SAD biti od velikog značaja."

Očuvanje sigurnosti aerodroma u Kabulu važan je cilj NATO-a i zapadnih zemalja nakon povlačenja. Aerodrom u Kabulu je od ključne važnosti kao tačka evakuacije u slučaju naglog porasta nasilja nakon potpunog povlačenja SAD-a ili ukoliko je ugrožena sigurnost glavnog grada.

Zapadne zemlje posebno ističu da ukoliko ne bude očuvana sigurnost aerodroma, neće biti moguće da nastave svoje diplomatske misije u Kabulu. Australija je prva zemlja koja je najavila da će zatvoriti svoju ambasadu u toj zemlji iz sigurnosnih razloga. Ako se ne očuva sigurnost aerodroma, očekuje se porast broja zemalja koje će zatvoriti svoje diplomatske misije u Afganistanu.

- Moguće prilike i rizici -

Moguće prilike i rizici koji dolaze s novom turskom misijom u Afganistanu zavisiće o opsegu misije. Prema preliminarnom sporazumu postignutom sa Sjedinjenim Američkim Državama, zaključuje se da će odgovornost Turske biti ograničena na očuvanje sigurnosti aerodroma u Kabulu i da Ankara neće učestvovati u vojnim operacijama, kao ni do sada. Kao što smo ranije istakli, aerodrom u Kabulu je možda jedini afganistanski ulaz u svijet. Iz tog razloga, aerodrom je od vitalnog značaja za diplomatske misije u zemlji da nastave svoje aktivnosti nakon povlačenja američkih i NATO snaga. Siguran rad aerodroma takođe je vrlo važan za međunarodne humanitarne organizacije kako bi mogle dostaviti humanitarnu pomoć u zemlju. Turska je jedina muslimanska zemlja u NATO-u i bliski odnosi koje ima s afganistanskom vladom i ljudima presudni su faktori u poduzimanju ovog zadatka.

Prisustvo Turske u Afganistanu može joj omogućiti da dodatno ojača svoju saradnju sa s tom zemljom u mnogim oblastima, od ekonomije do sigurnosti.

Iako postoje navodi da SAD razmatra mogućnost prenošenja zaštite aerodroma na privatnu kompaniju kao alternativu Turskoj, prošla iskustva otkrivaju da ova metoda nije realna. Stoga je Turska, koja poduzima takav kritični zadatak, od velike važnosti i za odnose Ankare i Washingtona, kao i za odnose Ankare i NATO-a. Misija koju će Turska poduzeti u Afganistanu ne samo da će stvoriti područje saradnje sa SAD-om, već će ojačati i poziciju Ankare u NATO-u. U tom kontekstu, tursko-američka saradnja u Afganistanu mogla bi pomoći u prevladavanju nekih nedavnih nesuglasica koje su imale veliki uticaj na odnose Ankare i Washingtona. Pored toga, ne smijemo zanemariti stav da bi prisustvo Turske u Afganistanu dugoročno povećalo uticaj Ankare u regiji. Sjeverni Afganistan dijeli zajedničke granice s Uzbekistanom, Turkmenistanom i Tadžikistanom i otvara se prema širokoj teritoriji (uključujući turski svijet). Geografska prednost, koja bi proizašla iz prisustva Turske u Afganistanu, može pomoći Ankari u razvoju bliskih strateških odnosa s tim zemljama. Takvo približavanje bilo bi od velike koristi za Tursku u smislu zajedničke istorije i kulture, kao i političkom i ekonomskom. Naročito otvaranjem koridora Nakhchivan-Baku nakon događaja u Nagorno-Karabahu, povezanost Turske s turkijskim svijetom biće dodatno ojačana njenim prisustvom u Afganistanu. Turska ima strateške odnose i sa Pakistanom. Prisustvo Turske u Afganistanu moglo bi doprinijeti jačanju saradnje s Pakistanom u mnogim područjima.

S druge strane, geografski položaj Afganistana može Turskoj donijeti mnoge izazove, zajedno s novim mogućnostima koje pruža.

Budući da su mnoge zemlje u regiji godinama uključene u pitanje Afganistana i svaka od njih slijedi različite strategije koje su u skladu s njihovim vlastitim interesima, tek treba postići konsenzus o podršci miru i stabilnosti u Afganistanu. Strategije zemalja u regiji, koje su godinama uključene u pitanje Afganistana, imaju ozbiljne razlike među sobom. Iz tog razloga, postojaće jednako toliko aktera koji će se usprotiviti turskom prisustvu u Afganistanu, kao i onih koji se neće izjasniti.

Predsjednik Erdogan najavio je nakon samita NATO-a 14. juna da Turska planira zajedničko djelovanje s Pakistanom u cilju podrške miru u Afganistanu. S obzirom na bliske odnose Ankare i Islamabada, ne očekuje se da će Pakistan prigovoriti vojnom prisustvu Turske u Afganistanu. Međutim, isto se ne može reći za Indiju, najznačajnijeg rivala Pakistana u regiji. Nije teško predvidjeti da će se Indija, koja godinama vodi posrednički rat u Afganistanu protiv Pakistana, suprotstaviti savezu Islamabad-Ankara u ovoj zemlji.

Uz to, Iran i Saudijska Arabija, dva tradicionalna rivala i uticajni akteri u regiji, ne bi željeli da Turska dobije novi angažman u Afganistanu. Islamska Republika Iran uvijek je bila blisko zainteresovana za to pitanje tokom svog 42-godišnjeg postojanja, posmatrajući Afganistan unutar svoje prirodne sfere uticaja. Teheran, koji je vidio Talibane kao sredstvo Saudijske Arabije da stekne uticaj u regiji tokom 1990-ih i podržao Sjeverni savez protiv njega, sarađivao je s Talibanima protiv prisustva drugog suparnika u Afganistanu, SAD-a, s promjenom konjukture 2000-ih. Teheran, koji trenutno održava odnose i s administracijom Kabula i s talibanima, nastoji barem u novom razdoblju konsolidovati svoje interese i sferu uticaja u Afganistanu.

Rusija je oduvijek bila jedna od zemalja koje su imale određene osjetljivosti u vezi s dešavanjima u Afganistanu. Rusija je u bliskoj komunikaciji i sa centralnom vladom i s talibanima, slično Iranu. Moskva je nedavno bila domaćin niza međuafganistanskih mirovnih pregovora. Često kritikujući prisustvo SAD-a i NATO-a u Afganistanu, Rusija ne bi željela da Turska, još jedna članica NATO-a, stekne uticaj u ovoj zemlji. Međutim, Rusija, koja ima vrlo lošu reputaciju među Afganistancima zbog negativnih prošlih iskustava Sovjetskog Saveza, ima vrlo ograničen uticaj i sredstva za sticanje uticaja u Afganistanu u odnosu na druge aktere.

Glavna sigurnosna zabrinutost Kine, rastuće sile u regionu, u vezi sa Afganistanom, je saradnja između Talibana i Turkistanskog islamskog pokreta koji djeluju u regiji Xinjiang. Peking, koji je poboljšao odnose s talibanima zahvaljujući bliskosti s Islamabadom, do sada je uspio spriječiti takvu saradnju. Uz to, Peking preferira stabilni Afganistan zbog sigurnosti Inicijative za pojas i put, u koju je uložio milijarde dolara. U tom kontekstu, tursko-pakistanska saradnja, koju podržava Kina zbog svoje bliskosti s Pakistanom, može biti jedan od najrealnijih scenarija za uspostavljanje stabilnosti i mira u Afganistanu.

- Izazovi koji slijede -

Čini se da izazovi s kojima će se Turska suočiti u Afganistanu nisu ograničeni na stavove regionalnih aktera. Iako je Turska u dobrim odnosima sa mnogim lokalnim akterima, uključujući administraciju Kabula, talibani su protiv moguće misije Ankare u Afganistanu.

Glasnogovornik talibanskog pokreta Suhail Shaheen u intervjuu za Reuters 10. juna izjavio je da je “Turska dio NATO snaga u posljednjih 20 godina, pa bi se kao takva trebala povući iz Afganistana na osnovu sporazuma koji smo potpisali s SAD-om 29. februara 2020. " [1]

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid napravio je korak dalje i rekao da se prema Turskoj neće postupati drugačije od SAD-a ukoliko ostane u Afganistanu. Obraćajući se iranskim medijima, rekao je: “Turska je muslimanska, bratska zemlja. Međutim, budući da je i članica NATO-a, ako ostane u Afganistanu, za nas se to ne bi razlikovalo od SAD-a.”

Glavna zabrinutost talibana zbog nove turske misije u Afganistanu je ta što je Ankara članica NATO-a. Talibani dvadesetogodišnju oružanu pobunu nazivaju "džihadom protiv stranih snaga". Ovaj diskurs ima presudnu ulogu u okupljanju sljedbenika i legitimizaciji oružane borbe koju vode talibani.

Uprkos sporazumu iz Dohe koji poziva sve strane snage da napuste zemlju, talibani još nisu postigli taj cilj. Stoga su talibani zabrinuti da bi se prisustvo Turske u Afganistanu kao dio NATO-a doživljavalo kao da Alijansa ne napušta zemlju. To je razlog zašto gotovo svaki komentar talibana o prisustvu Turske u Afganistanu naglašava članstvo Ankare u NATO-u. Inače, izvori bliski talibanima potvrđuju da ta organizacija ne bi imala problema s Turskom koja je uključena u mirovni proces u Afganistanu kao muslimanska zemlja.

Uprkos brzom širenju, talibani još nisu osvojili gradska središta nekog od 34 grada u Afganistanu. Iz tog razloga, Turska se za sada neće suočiti s Talibanima tokom svoje misije u Kabulu. Međutim, to ne znači da ne postoje rizici. Veliki je upitnik kako bi Turska zaštitila aerodrom u Kabulu, koji je gotovo isprepleten s centrom grada, bez vojnih patrola. Tokom vojnih patrola, Talibani mogu napadati strane snage daljinskim upravljanim bombama i bombama natovarenim na vozilima postavljenim na ulicama.

- Turska može doprinijeti uspostavljanju mira -

Suprotno uvriježenom mišljenju, faktor zbog kojeg se Ankara ističe zbog očuvanja sigurnosti aerodroma u Kabulu jesu bliske veze Turske s Afganistanom i njegovim narodom, a ne njena vojna tehnologija. Njene veze s lokalnim akterima, uključujući centralnu vladu, kao i blizina država koje imaju uticaj na pitanje Afganistana, poput Pakistana i Katara, stavljaju Tursku u potencijalni položaj posrednika između sukobljenih strana u Afganistanu. Stoga, misija koju će Turska poduzeti u Afganistanu nakon povlačenja SAD-a može doprinijeti uspostavljanju mira u ovoj zemlji.

Misija koju Turska želi preuzeti u Afganistanu mora se gledati u kontekstu historijskog osjećaja odgovornosti Ankare prema Kabulu i njegovog razumijevanja njene uloge regionalne sile. Međutim, ne bismo smjeli zaboraviti da će Afganistan biti novi izazov za Tursku, koja je posljednjih godina poduzela inicijative za povećanje svog uticaja na istočnom Mediteranu, u Africi i Kavkazu.

Prisustvo Turske u Afganistanu sadrži elemente koji bi mogli uticati na njene odnose s ovom zemljom, kao i zemljama regiona. Ova regija će za Ankaru postati važnija u narednim godinama ako Turska stekne povjerenje i podršku neophodnu za nastavak prisustva u Afganistanu. Međutim, sigurnosni i socijalni problemi Afganistana, budući da je regija konkurentno polje za mnoge regionalne/međunarodne sile, i nesklonost Talibana turskom prisustvu faktori su koje ne treba zanemariti.

[1]https://www.reuters.com/world/middle-east/turkey-should-pull-troops-afghanistan-under-2020-accord-taliban-spokesperson-2021-06-10/

Na engleski jezik preveo Can Atalay

*Mišljenje izneseno u ovom članku pripada autoru i ne odražava nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.