Analiza Vijesti

ANALIZA - Kako će Zeleni sporazum promijeniti ravnotežu u globalnoj ekonomiji?

Smatra se da su Zeleni sporazum i digitalna transformacija dvostruke transformacije koje će omogućiti postpandemijski ekonomski oporavak u Evropi

Prof. Dr. Elif Nuroğlu   | 04.04.2021
ANALIZA - Kako će Zeleni sporazum promijeniti ravnotežu u globalnoj ekonomiji?

Istanbul


Prof. dr. Elif Nuroglu

- Autorica članka je šefica Odsjeka za ekonomiju na Tursko-njemačkom univerzitetu. Područja interesovanja kojima se bavi su međunarodna ekonomija, gravitacijski model u međunarodnoj trgovini, empirijske analize međunarodne trgovine, ekonometrijsko modeliranje, makroekonomija, umjetna neuronska mreža i fuzzy pristupi.

Zelenim sporazumom, koji je Evropska komisija objavila u decembru 2019. godine, Evropska unija (EU) planira smanjiti emisiju ugljika za 50 posto do 2030. godine i postići cilj nulte emisije ugljika do 2050. godine. Prema ovom sporazumu, ekonomski rast neće se ostvarivati eksploatacijom svjetskih resursa i zagađenjem okoliša kao što je to bilo do sada. Očekuje se da će sporazum, koji se najavljuje kao strategija održivog rasta, kreirati nove mogućnosti za zaposlenje i povećati kvalitetu života. Sličan pristup u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) nazvan je Novi zeleni sporazum. Kina, koja već niz godina zagađuje okoliš svojom izvoznom strategijom rasta, već je počela ulagati u revoluciju zelene energije.

Smatra se da su Zeleni sporazum i digitalna transformacija dvostruke transformacije koje će omogućiti postpandemijski ekonomski oporavak u Evropi. Dok se s jedne strane planira zeleniji i čišći svijet, s druge će se strane otvoriti potpuno novi sektori, poslovna područja i tržišta. Potražnja za zelenim proizvodima i uslugama će se povećati. Oni koji naprave prvi korak u ovoj oblasti, koji prvi ostvare ulaganja i prvi se adaptiraju bit će lideri zelenog tržišta.

- Strategija zelenog rasta -

Koliko god se Zeleni sporazum na prvi pogled čini kao inicijativa fokusirana na okoliš, ovo je istovremeno i nova strategija rasta. Ipak, to neće biti ambiciozni rast kojim se eksploatišu resursi u svijetu kao što je bilo od industrijske revolucije nego će kreirati ekonomski model bez ugljika u svim oblastima, od industrije do transporta, od poljoprivrede do energije, a koji je fokusiran na okoliš i osiguranje radnih mjesta dostojnih čovjeka. Osim toga, EU će donijeti regulativu o ugljiku i primjenjivati pravila Zelenog sporazuma za partnerske zemlje u kontekstu uvoza i izvoza.

U cilju smanjenja emisije ugljika za 50 posto do 2030. godine, EU je izdvojila bilion eura budžetskih sredstava za postizanje ove transformacije. Istovremeno, pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem korištenjem sredstava iz finansijskog paketa od 750 milijardi eura, namijenjenog za saniranje posljedica izazvanih koronavirusom (COVID-19) i za realizaciju ciljeva zelene i digitalne transformacije. Drugim riječima, bavi se spašavanjem ekonomije od posljedica pandemije uporedo sa zelenom i digitalnom transformacijom. Kao rezultat toga, očekuje se da normalizacija u novom svijetu osmišljenom nakon pandemije bude zelena i digitalna.

U okviru Zelenog sporazuma utvrđeno je 11 prioritetnih područja: borba protiv klimatskih promjena, čista, dostupna i sigurna energija, industrija za čistu i cikličnu ekonomiju, zgrade sa energetskom i resursnom efikasnošću, održiva i pametna mobilnost/transport, poljoprivreda “od polja do stola“, ekosistem i biodiverzitet, nula zagađenja, okoliš bez toksina, jačanje svijesti o podršci istraživačkim aktivnostima, priprema građana s ciljem sticanja znanja i vještina za prelazak na Evropu bez problema klimatskih promjena te međunarodna saradnja.

- Primjer projekata u Turskoj -

Vijeće za naučna i tehnološka istraživanja Turske (TUBITAK) koordinira projektima u Turskoj koji se provode u okviru Zelenog sporazuma Evropske komisije. Od 22. septembra 2020. godine primaju se zahtjevi za projekte. U okviru poziva, ukupno 128 miliona eura dodijeljeno je za oblast energije, 60 miliona eura za energetsku efikasnost u zgradama, 10 miliona eura za ekološki prihvatljive aerodrome i luke i 74 miliona eura za projekte podrške strategiji “od polja do stola“. Također, odvojena su sredstva od 40 miliona eura za projekte u Africi u oblasti energije koji se provode u saradnji sa evropskim partnerima.

Kada Zeleni sporazum promijeni i pravila trgovine, kompanije koje su do sada izvozile u EU morat će također dokumentovati kojom vrstom energije su proizvodili električnu energiju u fabrici, stopu emisije generiranu tokom procesa proizvodnje i ugljični otisak. Hotel u Antaliji koji želi ugostiti evropskog turistu također će morati ispuniti takva očekivanja i dokumentovati ugljični otisak.

- Prijetnja, ali i prilika -

Kompanija iz Turske u vrlo bliskoj budućnosti morat će ispuniti kriterije za neutralizaciju ugljika prilikom izvoza u EU. Drugim riječima, jasno je da države ili kompanije koje posluju s EU ne mogu sebi dopustiti da ne vjeruju ili da ozbiljno ne shvate Zeleni sporazum. Cijeli svijet se suočava s kriterijima nove generacije, koje možemo nazvati novim vrstama trgovinskih barijera, a koji direktno utječu na konkurentnost i trgovinu. Od sada se u okviru Zelenog sporazuma mogu postaviti brojne prepreke zemljama i kompanijama kojima je potrebno finansiranje.

Očekuje se da će procjenu poštivanja Zelenog sporazuma vršiti nezavisne institucije. To također znači novi trošak za certificiranje. Međutim, troškovi certifikacije mogu biti vrlo mali kada pogledamo ukupne troškove adaptacije. Ipak, da bi proizvodile u skladu sa standardima Zelenog sporazuma, neke kompanije morat će se prilagoditi od A do Z i preći sa tehnologija s visokom emisijom ugljika na tehnologije koje proizvode niži stepen emisije ugljika. Osim toga, zbog neuspjeha ažuriranja Carinske unije sa EU, pred Tursku će, osim prepreka u vezi s pitanjima ljudskih prava i demokratije, sada biti dodani i kriteriji iz Zelenog sporazuma.

Izrada mape puta o pitanju Zelenog sporazuma bila bi korisna za Tursku, ne samo radi trgovine s EU nego i zbog razvoja održive platforme za sektore s visokim nivoima emisija ugljika, poput industrije, transporta i građevinarstva. Na primjer, cestovni prijevoz je vrlo zastupljen u Turskoj, dok je stopa korištenja morskog i željezničkog transporta niska. Na taj način za Tursku će biti korisno da se posveti energetskim resursima koji istovremeno smanjuju ukupne troškove i proizvode manje emisija ugljika. Poduzimanje brzih koraka u tom smislu je imperativ kako bi realizacijom pametne i zelene transformacije Turska zauzela čvrstu poziciju u budućnosti i bila konkurentna.

- Kako tumačiti Zeleni sporazum -

Bilo bi korisno evropski Zeleni sporazum, koji na prvi pogled izgleda kao potreba, pa čak i nametanje, posmatrati kao priliku kako bi Turska bila samoodrživa zemlja sa održivim procesima proizvodnje. Tokom tog procesa postojali bi svakako troškovi ulaganja i konverzije. Pored toga, kada se regulacija ugljika na granici reflektuje na trgovinu, tada će se pojaviti i cijene i troškovi ugljika. Troškovnu prednost i konkurentnost, koji su u prošlosti postizani jeftinim sirovinama i radnom snagom, od sada će omogućavati proizvodnja s niskim emisijama ugljika.

S druge strane, zanimljivo je da EU umjesto prednosti niskih troškova, koji ne postoje ni u njihovim kompanijama, postavlja digitalnu transformaciju i niske emisije kao pravilo igre te prisiljava druge države da slijede ta pravila pod izgovorom "zelenijeg okruženja". Poput Četvrte industrijske revolucije, i u Zelenom sporazumu ideja se pojavila u Evropi, a pravila igre postavila je EU. Ukoliko druge države i trgovinski partneri žele nastaviti trgovinu s EU, dužne su naučiti i pridržavati se ovih pravila, poput konja koji trči za mrkvom.

Koliko god izgledao kao ekološki diskurs, Zeleni sporazum je ustvari nova strategija rasta osmišljena uporedo s digitalnom transformacijom. EU postupa tako da ovu planiranu transformaciju pretvori u ekonomsku i industrijsku priliku za Evropu, a kao nekoga ko je uspostavio igru ​​i postavio pravila slijede je SAD i Kina.

Energetski sektor kao jedan od glavnih aspekata Zelenog sporazuma morat će se u potpunosti transformisati, a prijelaz s fosilnih goriva na obnovljiva ili ugljično neutralna goriva i brzina ove tranzicije odredit će poziciju zemalja u novom svjetskom poretku. Osim toga, prema scenariju u kojem Evropa, koja ostvaruje 20 posto globalnog uvoza sirove nafte, ne vrši taj uvoz već je neto uvoznik rijetkih sirovina, cijene na svjetskim naftnim tržištima će pasti, što bi dovelo do promjene postojeće ravnoteže. S druge strane, uvođenjem cijena ugljika, trenutni bilans konkurentnosti u proizvodnji bit će poremećen i EU će biti optužena za izazivanje poremećaja u trgovini.

U slučaju da treće zemlje ne budu mogle realizovati proizvodnju u skladu sa standardima koje je postavila EU, tada će EU morati postati samoodrživa struktura ili će možda ponovo morati pravila učiniti fleksibilnijim. Kada je 2012. godine na snagu stupila direktiva EU-a o emisijama zračnog prometa (2008/101/EC), grupa od 23 zemlje, uključujući SAD, Kinu, Indiju, Japan i Rusiju, snažno se usprotivila EU i sastavila listu mjera odmazde koje bi poduzeli ukoliko EU ne promijeni ovo pravilo. Kao rezultat ove snažne reakcije te u svjetlu nekih događaja u međunarodnim pregovorima o kontroli emisija ugljika, EU je povukla mjeru koja se odnosila na interkontinentalne letove.

Ako sagledamo širu sliku, i u samoj EU će se pojaviti ozbiljni problemi nakon što se krene sa provedbom Zelenog sporazuma. Da li će EU, koja koristi zemlje Dalekog istoka kao bazu za proizvodnju tekstila, reagovati po ovom pitanju, te da li će razmotriti mogućnost vraćanja proizvodnje tekstila u Evropu kada, na primjer, kompanija dobavljač u Bangladešu ne ispuni uvjete iz Zelenog sporazuma?

Čini se da će u bliskoj budućnosti evropski Zeleni sporazum i druge zelene inicijative koje će uslijediti izazvati velike promjene u globalnoj ekonomiji i energetskom sektoru. U ovom momentu bilo bi korisno da se Turska ponaša pragmatično te da zelenu i digitalnu transformaciju posmatra kao priliku kako bi država u budućnosti djelovala na samoodrživim i stabilnim osnovama.

(Ovaj članak je izvorno objavljen na turskom jeziku pod naslovom: ANALİZ - Yeşil Mutabakat küresel ekonomide dengeleri nasıl değiştirecek?)

*Mišljenja izražena u ovom članku pripadaju autoru i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency (AA).




Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın