Politika, Balkan, Analiza Vijesti

ANALIZA - Šta radi i namjerava hrvatski predsjednik Zoran Milanović?

Ono što Milanovićev odnos prema BiH pokazuje jeste da se formalni socijaldemokrat i desničarski političar malo razlikuju kada je Bosna u pitanju

Hamza Karcic   | 27.05.2022
ANALIZA - Šta radi i namjerava hrvatski predsjednik Zoran Milanović? Zoran Milanović (Foto: Stipe Majic - Anadolu Agency)

Sarajevo

Piše: Hamza Karčić

- Autor je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

SARAJEVO (AA) – Kada je početkom januara 2020. godine izabran za predsjednika Hrvatske, pobjeda Zorana Milanovića bila je dašak olakšanja mnogim građanima BiH. Milanović je bio kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) i pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je politiku Hrvatske u prethodnom mandatu usmjerila ka krajnjoj desnici. Bivša predsjednica je bila sklona čudnim i skandaloznim izjavama o Bosni i izazivala je pogoršanje odnosa između dvije države. Vanjska politika Grabar-Kitarović svodila se na miješanje u unutrašnje stvari BiH i prikazivanje Bošnjaka kao radikaliziranih. U stvari, miješanje Grabar-Kitarović bilo je toliko često da su mnogi Bosanci bili sretni što su vidjeli da ju je porazio socijaldemokrata čija je izborna pobjeda naizgled otvorila novo poglavlje u međudržavnim odnosima.

Sada, nešto više od dvije godine kasnije, Milanović se pokazao kao veliko razočarenje. Ne samo da je tragom Grabar-Kitarović nastavio politiku miješanja u unutrašnje stvari BiH, već to čini potpuno otvoreno, rutinski i agresivnije nego što je to bio slučaj sa njegovom prethodnicom. Mnogi analitičari i posmatrači u BiH pitaju se šta se dešava sa hrvatskim predsjednikom.

- Reforma izbornog zakonodavstva -

Milanović nastoji da izvrši pritisak na Bosnu i Hercegovinu, a posebno na bošnjačke političare, da izmijeni izborno zakonodavstvo koje bi, u suštini, dodatno podijelilo zemlju i institucionaliziralo segregaciju u BiH. Hrvatski predsjednik podržava lidera bosanskohercegovačke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragana Čovića u zalaganju za reformu izbornog zakona koja bi Čoviću gotovo garantirala mjesto u tročlanom Predsjedništvu BiH. Umjesto da napreduje ka građanskom političkom sistemu u skladu sa principima Evropske unije, reforma izbornog zakonodavstva koju je podržao Čović bi podstakla etničku podjelu i konsolidirala Čovićevu kontrolu nad Federacijom BiH i državnom politikom. Dok je Čović uspio reformu izbornog zakona nametnuti kao najhitnije pitanje čak i među nekim međunarodnim zvaničnicima, redovni izbori u BiH su u skladu s postojećim Izbornim zakonom raspisani za oktobar ove godine.

- Milanovićev pritisak -

Nakon što je postao svjestan da će se izbori u BiH održati, Milanovićevo miješanje u unutrašnje stvari u BiH sada je poprimilo apsurdne razmjere. U martu je dovodio u pitanje legitimnost izbora. Sada je najavio plan da održi sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost Hrvatske kako bi se razgovaralo o predstojećim izborima u BiH.

Nedavno je Milanović izjavio da će staviti veto na prijem Finske i Švedske u NATO ukoliko ne dođe do promjene izbornog zakona u BiH. Mišljenja o njemu sada variraju od onih da je Milanović proruski akter koji želi da blokira širenje NATO-a, do onih da mu ponestaje taktike pritiska u BiH.

- Milanovićeve rasističke izjave -

Jedna od njegovih najuvredljivijih izjava bila je ona iz 2016. godine kada je snimljeno da je Milanović rekao da BiH zapravo i nije država već “big s..it“. Zatim je uslijedila njegova zloglasna rasistička izjava da je Bosni potreban “prvo sapun, a onda parfem“. Prošlog decembra Milanović je minimizirao i relativizirao genocid u Srebrenici, tvrdeći da je taj zločin imao “elemente genocida“. Time je ignorirao presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, koje su potvrdile da je u Srebrenici izvršen genocid.

On je u aprilu ove godine izjavio da Bosna može postati građanska država tek nakon ulaska u EU - što znači da je dug put do toga. Zatim je krajem mjeseca izjavio i da opsadu Sarajeva nije prekinuo NATO, već hrvatska vojska. Ova izjava nema uporište u istorijskim činjenicama o ratu u BiH.

Početkom maja Milanović je izjavio da bi treći entitet bosanskih Hrvata - u suštini Republika Srpska bosanskih Hrvata - bila ekstremna opcija koju bi on podržao ako se stvari budu razvijale u tom pravcu.

Milanovićevi javni nastupi rijetko prolaze bez kontroverznih i činjeničko neutemeljenih izjava o Bosni i Hercegovini. Njegovo miješanje u unutrašnje stvari u BiH je toliko rutinsko da se mnogi pitaju šta tačno predsjednik radi u svom svakodnevnom poslu kao najviši izabrani zvaničnik Hrvatske, osim što se miješa u unutrašnje stvari svog susjeda.

Hrvatski predsjednik Milanović pokazao je namjeru da intervenira u susjednoj državi na način koji je krajnje neprihvatljiv u međunarodnim odnosima. Njegov pristup je školski primjer onoga što lider članice EU-a i NATO-a ne treba da radi.

Ono što Milanovićev odnos prema BiH pokazuje jeste da formalni socijaldemokrat, poput sadašnjeg predsjednika Hrvatske, i desničarski političar poput Kolinde Grabar-Kitarović, nažalost, imaju malo razlika kada je Bosna u pitanju.

*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın