SARAJEVO
Ivana Despotović
Mnoge ulice na Baščaršiji, srcu starog Sarajeva, nose nazive po starim zanatima. Razvoj zanatstva u Sarajevu počeo je sa dolaskom Osmanlija s obzirom na to da su oni već imali razvijenu gradsku civilizaciju i izgrađene enafske organizacije. Mnogi od tih zanata su se duboko ukorijenili u Sarajevu i postali dio bosanskohercegovačke tradicije.
Nasir Jabučar, član jedne od najstarijih sarajevskih porodica, te zanatlija jednog od najstarijih sarajevskih zanata, kazandžija, za agenciju Anadolija priča o svom zanatu i tradiciji.
„Moja porodica se bavi ovim zanatom već nekoliko stotina godina. Ja sam deveta generacija, a i moj nasljednik je nastavio tu tradiciju. Ovo je jedan od 150 zanata koji su u naše krajeve došli s Osmanlijama. Svaka ulica na Baščaršiji je nosila naziv zanata koji je bio u njoj. Ovaj esnaf je to zadržao i, uz Božiju pomoć, i aktivnosti porodičnih tradicija, ovaj zanat se i danas njeguje i egzistira“, rekao je Jabučar.
Njegova porodica više od 400 godina živi u Sarajevu. Nasir Jabučar kaže da je on deveta generacija koja se bavi kazandžijskim zanatom.
Ljubav prema zanatu
„Prvi dan osnovne škole, prvi dan je i zanata. U ranoj mladosti čovjek se zaljubi u to i ta ljubav prati ga do groba. Kada se stručno osposobimo, osamostaljujemo se. Moja sreća je da je moj otac hadži-Asim bio moj učitelj. Pored mene, naučio je i mog brata i mnoge druge. Ja sam nastavio njegovu tradiciju, te osim mog sina, naučio sam još četvoricu momaka od kojih jedan i radi sa mnom“, kaže Jabučar i dodaje kako je jedini amanet koji mu je otac ostavio bio da prenosi znanje na mlađe generacije.
Jabučar predaje u sarajevskoj Školi metalskih zanimanja teoretsku nastavu, a djeca praksu obavljaju po čaršijskim radnjama. On tvrdi kako su mu neki predlagali da otvori i privatnu školu, no on je želio svoj djeci koja imaju talenta i želje prenijeti svoje znanje.
„Posljednjih godina vlada nepopularna izreka kod nas, a to je ona kad roditelji kažu djeci 'ako ne budeš učio, daću te na zanat'. Upravo suprotno, zanat je veoma koristan, a to su nam pokazali i periodi ratova. Zanat, što se kaže u našem narodu, ne da ogladniti, ali ne da ni pohasiti“, kaže Jabučar. Dodavši kako je veliki pobornik da se nadarenu omladinu privoli da ostane u BiH, Jabučar ističe kako je na dobrom putu da se zanati zaštite.
„Gdje god da sam, ja bih bio ovo što jesam. Zanat je moja druga ljubav i ona će vječno biti moja“, rekao je Jabučar, te dodao: „Moje ensaflije i ja imamo društvo koje ima za cilj zaštitu zanata, jer oni spadaju u kulturnu baštinu. Svugdje je kriza, i ljudi su nestrpljivi. Zanat iziskuje mukotrpan rad i trud, te kada bi vlast zaštitila zanatlije na pravi način, njima bi bilo puno bolje.“
Džezva za Guinessa i svjetski državnici
„Moj sin radi sa mnom od svoje 5-6 godine, kada smo napravili najveću džezvu na svijetu, koja je ušla u Guinessovu knjigu rekorda. Zajedno sa nama dvojicom, potpisnik džezve je i moj sadašnji radnik, a budući majstor Admir. Sam talenat nije dovoljan, ali ako imate dobrog majstora, taj talenat se može nadograditi i unaprijediti“, kaže Jabučar koji je po svome umijeću poznat i van granica BiH, a njegovu radnju u Kazandžiluku posjetili su mnogi svjetski državnici.
„Dolazili su mi predsjednici, državnici, službenici iz svih krajeva svijeta. Nedavno me je posjetio i generalni sekretar UN-a Ban Ki-Moon. Svakome od njih dao sam mali poklon, kako bi se sjećali posjete Sarajevu i mojoj radnji“, naglasio je Jabučar.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
