Američki profesor Meirowitz: Potpuno nelogično upoređivati ​​događaje iz 1915. godine sa Holokaustom

Američki profesor dr. Mark Meirowitz izjavio je da je potpuno nelogično i neprihvatljivo upoređivati ​​događaje iz 1915. godine sa Holokaustom.

Meirowitz, profesor humanističkih nauka na State University in New York, u razgovoru za Anadoliju kazao je da holokaust za njega predstavlja poseban i osjetljiv termin.

"Ovo za mene ima i lično značenje jer sam na neki način dijete holokausta. Moji roditelji su bili zatvoreni u logoru Auschwitz", naglasio je američki profesor.

Podsjetio je da je njegova baka umrla u logoru Auschwitz, dodajući da mu je majka pobjegla u Belgiju, a dvije tetke u Veliku Britaniju i Argentinu.

Meirowitz je istakao da nije ispravno koristiti termin genocid za opisivanje mnogih događaja, napominjući da je riječ "genocid" dosta osjetljiva.

"Kada ne koristimo pažljivo ovaj termin, na neki način dovodimo do toga da riječ gubi na važnosti", rekao je.

- Događaji iz 1915. -

Meirowitz je naglasio da događaje iz 1915. godine treba da istražuju istoričari iz istorijske perspektive te podsjetio da je Turkiye s tim ciljem otvorila vlastite arhive.

Pojasnio je da je svakako bio ispravan korak da američki predsjednici sve do administracije američkog predsjednika Joea Bidena, ne koriste termin "genocid" u izjavama.

"Termin genocid je veoma složen. Ako pogledamo istorijske činjenice u kontekstu događaja iz 1915. godine i dešavanja tokom rata, vidjet ćemo da ove događaje nije moguće porediti sa holokaustom. Smeta mi takvo poređenje. Mislim da ne postoji još jedna tragedija kao što je holokaust gdje je cilj bio zbrisati čitavo stanovništvo sa lica zemlje. Poređenje događaja iz 1915. godine sa holokaustom je nelogično i neprihvatljivo", kazao je prof. Meirowitz.

Naglasio je da pripisivanje pojma "genocid" različitim događajima zapravo dovodi do svojevrsnog poricanja genocida.

Podsjetio je da su države poput Francuske i Argentine optužile kao poricatelje genocida sve one koji ne prihvataju događaje iz 1915. godine.

"Ovo je neprihvatljivo. Argentina, koja je primila nacistu Adolfa Eichmanna, i Francuska, koja je bila saučesnik u holokaustu tokom Višijevskog režima, ne mogu držati moralne lekcije Turkiye. Ove zemlje trebaju preispitati vlastitu istoriju. Šta ste vi to uradili da možete optuživati Turkiye da je počinila genocid?", zapitao se ovaj ugledni profesor.

- Događaji iz 1915. -

Događaji iz 1915. godine desili su se u toku Prvog svjetskog rata kada se dio armenskog stanovništva koji je živio u Osmanskom carstvu pridružio Rusima koji su upali na teritoriju i pobunili se.

Armenski lobi na međunarodnoj sceni radi na prikupljanju podrške da su Armenci tada bili žrtve "genocida", dok Turkiye smatra da bi ocjenu o karakteru tih dešavanja trebali dati istoričari, a veliki broj njih se ne slaže s tvrdnjama proarmenskih krugova.

Ankara je u više navrata predlagala formiranje zajedničke komisije istoričara iz Turkiye i Armenije, kao i međunarodnih stručnjaka za rješavanje ovog pitanja.

Turkiye i Armenija su u oktobru 2009. godine poduzele napore u cilju normalizacije odnosa.