SARAJEVO
Faruk Vele
Sugestije predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika upućene novom srbijanskom šefu države Tomislavu Nikoliću da "podigne pripravnost srbijanske vojske" zbog događanja na Kosovu, te konstatacije da "vojska postoji da brani državu", prema mišljenju profesora historije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i bivšeg potpredsjednika Liberalno-demokratske partije (LDP) dr. Nikole Samardžića predstavljaju "odraz nesređenog političkog i institucionalnog stanja u Bosni i Hercegovini".
To je, smatra on, poruka iz Bosne i Hercegovine, a ne samo iz Republike Srpske.
Dodik je, naime, u intervjuu za srbijanski tjednik NIN izjavio da bi "podigao pripravnost vojske i neke stvari učinio da manifestujem snagu države, a ne bih samo sjedio i čekao da me neko zovne iz Bruxellesa i Amerike da traži moje mirovanje".
"Ta poruka je i posljedica jedne neodgovorne benevolentnosti Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema bivšem srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću. To je posljedica jednog olakog zanemarivanja ukupne politike, a naročito institucionalne štete koje je Tadić nanio srpskoj ekonomiji, politici, kulturi i regionalnim odnosima. Naime, često se ne uzima u obzir da je Srbija zadržala, u mjeri u kojoj je sposobna, onu ulogu u regionalnim odnosima koju je imala u vrijeme administracije Slobodana Miloševića. Ona je, dakle, nastavila da utječe na politička i bezbjednosna zbivanja u Crnoj Gori, na Kosovu, u BiH, pa i Makedoniji. Hrvatska je jedina ostala izuzeta od takvih utjecaja. Njen uspjeh u EU ukazuje je na potrebu da se taj proces nastavi i u ostatku regiona", izjavio je Samardžić za agenciju Anadolija (AA).
Komentirajući političke odnose u Srbiji, profesor Samardžić ističe da je na drugi krug predsjedničkih izbora izašlo manje od polovine registriranih birača. Prema njemu, Nikolić, ali ni Boris Tadić, "nemaju nikakav politički legitimitet".
"Nikolić, očito, nema poluge vlasti i zato je toliko pasivan. Očito on je prevaziđen političar. Protokola njegove inauguracije nas je vratio u vrijeme Sovjetskog saveza (SSSR). S druge strane, previđalo se da su Tadić i Ivica Dačić samo kandidati ruske vlade za jedan utjecaj u Srbiji koji bi trebao pripasti EU! Želim reći, ne možete prosuđivati na osnovu tih unutrašnjih odnosa. Važno je kako će se o cijeloj ovoj situaciji postaviti Bruxelles i Washington", kazao je Samardžić.
Nadalje, ističe da se u izgledu buduće vlasti zanemaruje uloga tajkuna poput Miroslava Miškovića i Milana Beka, vojne bezbjednosti, te policijskih i parapolicijskih grupa.
"To su segmenti vlade ništa manje značajni nego su to Boris Tadić, Ivica Dačić, Čedomir Jovanović ili Mlađan Dinkić", odlučan je Samardžić.
Komentirajući Nikolićeve prve poteze i skandalozne izjave o Srebrenici, Samardžić primjećuje da se na takve probleme gleda suviše emotivno.
"Identičan stav o događajima u Srebrenici imaju gotovo svi politički lideri u Srbiji. Pretežno srpska javnost je uvjerena da je Srebrenica posljedica neke zavjere, a ne političke odluke u Republici Srpskoj i Beogradu. Emotivne reakcije su razumljive, ali ne doprinose nikakvom daljem iskoraku. Nikoliću treba podrška da se popravlja, da korigira politiku, a ne da se vraća unazad. Iz povratak unazad nećemo izvući nikakvu korist ni mi ovdje, ni ljudi u Bosni", ocijenio je Samardžić.
Uvjeren je da je hrvatski predsjednik Ivo Josipović pogriješio kada nije došao na inauguraciju Nikolića u Beograd. Da se pojavio, ističe, on bi bio centralna ličnost tog događaja i bio bi u prilici da Srbiji, Hrvatskoj i svima u regionu uputi veoma važne poruke, ostali smo bez tih poruka.
