Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra potrebnim podizanje kamatne stope u Bosni i Hercegovini, te da bi Centralna banka BiH trebala izvršiti prvi korak u tom pravcu s ciljem smanjenja velike razlike koja trenutno postoji između kamatnih stopa u BiH i u eurozoni”, poručeno je u utorak na konferenciji za novinare u Sarajevu.
U BiH se bilježi pad inflacije, ali je ona i dalje na neugodnom nivou. Očekuje se da će njen prosjek biti šest posto. Ukoliko se inflacija nastavi ili bude još gora nego što su projekcije MMF-a biće potrebno dodatno ojačati smanjenje potrošnje na fiskalnom planu i onda se može doći u situaciju da se ona povećanja plata koja su u međuvremenu donesena od prošle godine, da bi se ipak od njih moralo odustati.
U Sarajevu su govorili rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Andrew Jewell i voditeljica misije za BiH koja radi u sjedištu MMF-a u Washingtonu Alina Ijancu.
Jewell je rekao kako su proteklih dana u Banjaluci i Sarajevu radili na nečemu što nazivaju konsultacijama, te kako nisu vođeni pregovori o eventualnom zaključivanju novog aranžmana između BiH i MMF-a.
Riječ je, kako je pojasnio, o godišnjim konsultacijama u okviru koje se posjećuje država članica MMF-a, sagleda se ekonomska i finansijska situacija u toj zemlju, te se dalju savjeti u vezi politika i strateških prioriteta.
Voditeljica misije za BiH u Washingtonu Ijancu govorila je o ekonomskim prognozama, rizicima, kao i reformama.
Kazala je kako je evidentno da je došlo do opadanja stope rasta. Također je dodala kako se bilježi i pad inflacije ali kako je ona još uvijek na neugodno visokom nivou.
“Mi trenutno za BiH prognoziramo stopu rasta od dva posto, dok se za inflaciju očekuje da će biti na prosječnom nivou od šest posto”, kazala je Ijancu.
Naglašavajući kako ima jako puno neizvjesnosti i rizika, a kao tri najznačajnija istakla je “naglo usporavanje ekonomskih aktivnosti u Europi, podizanje političkih tenzija u BiH i realizacija finansijskih rizika”.
S tim u vezi, Ijancu podvlači da je ključna da se suzbije inflacija, te kako je fiskalni instrument glavno sredstvo borbe protiv inflacije. “U tom smislu, pozivamo na fiskalnu politiku koja će biti manje ekspanzivna a to se može osigurati smanjenjem tekuće potrošnje”, kazala je Ijancu.
Dalje je navela kako potrebno povećanje kamatnih stopa.
“Mi vidimo potrebu da se podignu kamatne stope, u tom smislu Centralna banka bi trebala izvršiti prvi korak u tom pravcu s ciljem smanjenja velike razlike koja trenutno postoji između kamatnih stopa u BiH i u eurozoni”, navela je Ijancu.
U kontekstu visokoh finansijskih rizika, Ijancu je naglasila također kako je od velikog značaja da se “krene s pojačanim mjerama za osiguranje finansijske stabilnosti, uglavnom u smislu poboljšanja pripravnosti za krizne situacije”.
Kada je riječ o reformama, one trebaju biti usmjerene ka poticanju ekonomskog rasta i otvaranju različitih mogućnosti za ljude.
“Što se tiče reformi na fiskalnom planu, jako je važno na održiv način ograničiti tekuću potrošnju. Dalje, značajni rezultati bi se mogli dobiti izvršenjem pregleda zaposlenosti u javnom sektoru. Potrebno je bolje usmjeravati socijalna davanja, treba potaći javne investicije koje bi zauzvrat potakle rast u privatnom sektoru. Potrebno je raditi na povećanju transparentosti u javnim preduzećima.
- Sprečavanje pranja novca-
Što se tiče finansijskog sektora i reformi u tom smislu, Ijancu je istakla kako je od ključnog značaja uspostaviti fond za finansijsku stabilnost, koji bi pomagao u slučaju potrebe za restrukturiranjem banaka i bio spreman u iznimnim okolnostima pružiti podršku likvidnosti.
Napomenula je također kako važnim smatraju unapređenje poslovnog okruženja, rad na digitalizaciji, te postepeni prelaz na zelenu energiju, kao i potrebu za unapređenje borbe protiv korupcije.
Na kraju, Ijancu je pozvala na hitno djelovanje po dva osnova.
“Potrebno je što prije usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih akitvnosti i pripremiti se za mehanizam EU-a o graničnom prilagođavanju emisija ugljika”, poručila je Ijancu.
Na pitanje novinara o eventualnom novom aranžmanu između MMF-a i BiH, Ijancu je odgovorila kako MMF još uvijek formalni zahtjev za program s BiH. Kazala je kako su neki predstavnici vlasit iskazali interes, kako se razmatraju mogućnosti eventualnog aranžmana, ali da formalnog zahtjeva od države još nema. Na podpitanje o kojim predstavnicima vlasti je riječ, Ijancu je odgovorila kako to nije pitanje za nju već bh. vlasti. upravo za bh. vlasti.
Govoreći o konkretnim mjerama suzbijanja inflacije, one se, prema njenim riječima, odnose na kombinovano ograničavanje fiskalne potrošnje i povećanje kamatnih stopa. Na vladama je da identificiraju koje su to stavke koje su pogodne za smanjenje potrošnje, odnosno stavke gdje se mogu ostvariti uštede.
"Mi ne savjetujemo odmah, ne neophodno ni uopće, smanjenje plata. Radi se o tome da je potrebno smanjiti tekuću potrošnju, istini za volju, veliki segment te tekuće potrošnje otpada na izdvajanja za plate. Dakle, ukoliko se inflacija nastavi ili bude još gora nego što smo projektovali, biće potrebno dodatno ojačati smanjenje potrošnje na fiskalnom planu i onda se može doći u situaciju da se ona povećanja plata koja su u međuvremenu donesena od prošle godine, da bi se ipak od njih moralo odustati. Problem je što je došlo različitih povećanja, i plata i penzija, neka su bila u skladu s zakonom, i bio je jedan broj mjera koje su bile jednokratne i koje su išle korak dalje od onog što je predviđeno zankonom, a te su mjere sada trajnog karaktera. Zbog toga, prihodi u prošloj godini naplaćeni su u dosta visokom nivou zahvaljujući visokoj inflaciji. Sada, padom inflacije pada i obim prihoda, dok se tekuća potrošnja povećala i kao takva će nastaviti zbog trajnosti pomenutih mjera. Savjetujemo mudar pristup", zaključila je Ijancu.
- U Federaciji umjerena potreba za finansiranje, vlasti u RS-u samouvjerene-
Odgovarajući na drugo pitanje o poređenju situacije u entitetima Federacija i RS, Ijancu je najprije naglasila da kada formuliraju svoje preporuke trude se da to uvijek budu preporuke koje su formulirane za BiH kao državu članicu MMF-a, te nastavila:
“Ja mogu govoriti o jednom od takvih segmenata, da vam dam kao primjer donekle razliku u situaciji kada su u pitanju potrebe za finansiranjem između dva entiteta. Mogu reći da, kada je riječ o tome, postoji razlika. U Federaciji trenutno postoji nekako umjerena potreba za finansiranjem. Entitet Federacija može sebi priuštiti nešto više prostora u tom smislu, u boljoj je poziciji, dok RS kao entitet ima nešto veće potrebe za finansiranje u ovom trenutku. Mi smo u razgovorima s vlastima u RS-u stekli utisak da su oni veoma samouvjereni po pitanju da će biti u mogućnosti iznijeti, odnosno suočiti se sa tim potrebama za finansiranjem putem kombinacije domaćeg i vanjskog zaduživanja”.
