SARAJEVO
Ivana Despotović/Elvir Hodžić
Većina evropskih i svjetskih gradova ima kulu sa satom na vrhu koja je, na neki način, simbol tog grada. U srcu Baščaršije, kao jedan od najstarijih objekata, ponosno se izdiže sarajevska Sahat kula. Njena posebnost se ogloeda u tome što mjeri vrijeme po lunarnom kalendaru.
Sahat kulu je dao sagraditi Gazi Husrev-beg, najveći sarajevski i jedan od najvećih bosanskih vakifa iz osmanskog doba. Tačan podatak o vremenu njenu gradnje nije poznat, ali prvi pisani trag o kuli datira iz prve polovine 17. vijeka, a zabilježen je u jednom djelu turskog geografa Čatib Čelebije.
U pohodu princa Eugena Savijskog, Sahat kula je zapaljena, a renovirana je 1762. godine. Poslije austrougarske okupacije dozidan je gornji dio kule, a do tada je na kuli bio samo jedan otvor prema dvorištu Begove džamije koji se i danas vidi. Prilikom dozidavanja, postavljen je novi sat, kojeg su iz Londona donijeli sarajevski trgovci Hašimaga Glođo i Mehaga Hadžikapetanović.
Kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika sata marke „Gillete & Bland Croydon“, su pozlaćeni, a stari turski sat premješten je prvo na drvenu sahat kulu na Vratniku, a nakon njenog rušenja u Vratničku džamiju.
Sat na Sahat kuli jedini je javni sat u svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, nazvano i "a la turca", a to je vrijeme po kojem se ravnaju islamske molitve. Smjena dana i noći prema ovom satu se dešava u momentu zalaska sunca, u vrijeme akšam namaza za muslimane, kada sat pokazuje 12 sati. Kada sat na kuli počne otkucavati ponoć, na minaretu Begove džamije se pale kandilji. U periodu svetog muslimanskog mjeseca ramazana, u tom času se oglašava i top na vratničkoj Tabiji, što označava završetak posta kod muslimana. U dvorištu Begove džamije postojala je muvekithana u kojoj se na osnovu preciznih tehnika i instrumenata, koji su se vremenom mijenjali, određivalo tačno vrijeme.
S obzirom da vrijeme zalaska sunca, smjena dana i noći prema lunarnom mjerenju vremena varira na dnevnoj bazi, besprijekornu tačnost sata na Sahat kuli kroz istoriju regulisali su muvekiti. Prvi muvekit je bio Salih efendija Hadžihuseinović i tu službu vršio je 30 godina.Danas, funkciju muvekita obavlja Mensur Zlatar, koji se o Sahat kuli brine još od 1967. godine.
"Ovaj sat navijam i održavam od 1967. godine kada sam bio pomoćnik muvekita. Zvanično sam muvekit već dugo vremena, ali ni ja se ne sjećam tačno koliko. Dok sam bio u vojsci, zamolio sam kolegu komšiju da me zamijeni", rekao je Zlatar. On je dodao kako sat navija u prosjeku jednom sedmično.
"Ovaj sat kuca 12 sati u momentu zalaska sunca, a zalazak se svaki dan mijenja, dan ili krati ili ga duži. Ukoliko u kontinuitetu krati dan svaki dan po jednu minutu, onda ga ja regulišem da brza jednu minutu u 24 sata, i obrnuto, onda izlazim jednom u sedam dana. Ukoliko je zalazak sunca dvije minute ranije tj. kasnije, onda moram izlaziti češće da regulišem sat", pojansnio je Zlatar.
Od 1967. kada je preuzeo brigu o kuli, Zlatar kaže da je Abdulah Kasumagić, poznati sarajevski sahadžija, restaurirao mehanizam, zamijenio dotrajale dijelove te pozlatio kazaljke na sve četiri strane.
Sahat kula je do danas izgubila uveliko svoju namjenu, ali kako je jedina koja mjeri lunarno vrijeme, a i posjeduje dugogodišnju tradiciju, još uvijek se održava.
"U mjesecu ramazanu je svojevremeno bilo najvažnije da Sahat kula tačno otkuca akšam, tada mujezin na Begovoj džamiji pali kandilje, a sve ostale džamije, gledajući u Begovu, pale svoje kandilje. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, sa Vratnika se oglašava top kada je vrijeme iftara, tako da sada Begova džamija ne čeka na kulu", istakao je Zlatar, dodavši kako kula i dan danas privlači pažnju i izaziva čuđenje kod turista zbog svg drugačijeg računanja vremena.
"Funkcija muvekita danas je simbolična. Svojevremeno, kada je pravljena kula, muvekit je igrao značajnu ulogu. Tada nije bilo satova, danas sigurno više ljudi ima avion nego što ih je tada imalo sat", rekao je Zlatar kroz šalu, te dodao da je muvekit morao poznavati matematiku, astrologiju, astronomiju.
Prvobitno je postojala prostorija ispod, muvekithana, u kojoj je muvekit pomoću svojih instrumenata određivao vrijeme.
U haremu Begove džamije odnedavno je postavljen ekran koji očitava vrijeme namaza po srednjeevropskom vremenu, usklađeno sa takvimom. U tome ima divne simbolike, jer je taj najtačniji sat u Sarajevu satelitski povezan sa Greenwich opservatorijom u Londonu, a postavljen je na nekadašnjoj muvekithani u kojoj se pet stoljeća svakodnevno najpreciznije određivalo vrijeme.
