MIŠLJENJE - COP31: "Doba svih energija"

Autor Haitham Al-Ghais

- Haitham Al-Ghais je generalni sekretar Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

ISTANBUL (AA) - Svijetu će u narednim decenijama biti potrebno više električne energije, ali i gotovo svih drugih izvora energije. Budućnost nije fokusiranje na jednu određenu energiju i zgodno zaboravljanje uloge drugih. Danas čujemo mnogo govora o "dobu električne energije", ali to nije u potpunosti uključeno. Budućnost bi trebala biti vezana za "dob svih energija" i razumijevanje koliko je svaka energija važna za druge.

Četiri tačke ilustruju neke od slijepih tačaka u diskursu oko elektrifikacije.

Prvo, "elektrifikacija svega" ima materijalnu stvarnost. Ta stvarnost je više stvari. Takozvano "doba električne energije" ovisi o dodavanju hardvera posvuda. To podrazumijeva uređaj i opremu intenzivno. To znači punjenje domova, ureda, automobila i gradova sa sve više i više stvari. Za proizvodnju i isporuku takve opreme koriste se međunarodni lanci nabavke, s materijalima koji putuju na višestruka putovanja, često prelazeći cijeli svijet, prije konačne montažne trake. Ovom logistikom pretežno dominiraju načini transporta na naftu.

Uz to, više elektrifikacije će također dovesti do „doba više kablova i punjača“. Svaki uređaj o koji ovisi o njoj podrazumijeva barem jedan strujni punjač i kabel. Mnogi će dodati dva ili tri. To znači desetke zasebnih punjača, niskonaponskih izvora napajanja i vodova, i, u slučaju električnih vozila (EV), teški kabel i fiksne unutrašnje žice koje sve ovo povezuju.

Drugo, elektrificiranje svega znači više naftnih derivata. Uređaji od kojih zavisi ovaj cilj su plastično intenzivni. Za kablove će biti potrebna plastična izolacija i omoti. Punjači i energetski blokovi su plastične školjke oko transformatora. Ovi uređaji također zahtijevaju ambalažu, često napravljenu od plastičnog materijala.

Neke elektrificirane tehnologije zahtijevaju znatno više plastičnih komponenti nego tradicionalni sistemi koje zamjenjuju. Na primjer, EV srednje veličine će vjerovatno sadržavati 45% više plastičnih i polimernih kompozita nego benzinski ili dizel model slične veličine. Petrohemijski zahtjevi za "elektrifikaciju" se često zanemaruju. U Specijalnom izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) o elektrifikaciji, napisanom prije COP31, nisu dobili mnogo pažnje.

Štaviše, iz perspektive električnih vozila, važno je zapamtiti druge izazove sa kojima se suočava njihova ekspanzija, kao što su dostupnost kritičnih minerala, kapacitet javnog punjenja, subvencije i tržišna stvarnost koja utiče i na proizvođače i na potrošače.

Treće, kao što je OPEC više puta pisao, nafta i naftni derivati ​​su neophodni za proizvodnju, održavanje i instaliranje električnih mreža. To uključuje kablove, nadzemne vodove, stubove, transformatore, podstanice i kontrolne sisteme. Kako se podmorski kablovi visokog napona budu širili, to će dovesti do porasta potražnje za specijaliziranom plastikom i polimerima.

Četvrto, derivati ​​nafte su važni za proizvodnju električne energije, bez obzira na izvor. U prosjeku, 15% težine vjetroturbine je napravljeno od materijala dobivenih iz nafte poput stakloplastike, smole ili plastike. Oko 10% tipičnog kristalnog silikonskog solarnog panela je napravljeno od plastike. Proizvodi dobiveni od nafte su neophodni u svim lancima vrijednosti za proizvodnju, izgradnju i transport obnovljivih tehnologija.

Ovo naglašava činjenicu da izvori energije nisu zaključani u igri sa nultom sumom u kojoj rast u jednom rezultira padom za drugi. Ne rade u silosima. Sva energija će biti potrebna za zadovoljenje rasta globalne potražnje za energijom, rješavanje energetskog siromaštva koje nastavlja da utiče na milijarde širom svijeta i obezbjeđivanje energetske sigurnosti.

Umjesto uredno kategoriziranja energetskih era na temelju izvora, možda će biti korisno prepoznati njihovu međuzavisnost i realnost da se nalazimo u „dobu svih energija“. OPEC podržava predsjedavanje COP31 i nadamo se da će ova poruka imati odjeka na predstojećoj konferenciji, jer se rješavaju klimatska pitanja.

*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolua.