Merve Gül Aydoğan Ağlarcı
06 Januar 2026•Ažuriranje: 06 Januar 2026
Venecuela je u ponedjeljak saopćila da je najnovija američka vojna akcija protiv te zemlje, koja je rezultirala hapšenjem predsjednika Nicolasa Madura, bila vođena željom za kontrolom njenih prirodnih resursa, javlja Anadolu.
Govoreći na vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, stalni predstavnik Venecuele pri UN-u Samuel Moncada rekao je da je „3. januar 2026. datum od dubokog historijskog značaja, ne samo za Venecuelu, već i za međunarodni sistem u cjelini“.
Opisujući američku vojnu akciju kao „nelegitiman oružani napad bez ikakvog pravnog opravdanja“, Moncada je rekao: „Venecuela se danas obraća ovom Vijeću s dubokim uvjerenjem da se međunarodni mir može održati samo ako se međunarodno pravo poštuje bez izuzetka, bez dvostrukih standarda i bez selektivnih tumačenja.“
Naglasio je da najnovija akcija SAD-a „predstavlja flagrantno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija od strane američke vlade“, upozorivši da „danas nije ugrožen samo suverenitet Venecuele“.
„Na kocki su i kredibilitet međunarodnog prava, autoritet ove organizacije i validnost principa da nijedna država ne može sebe postaviti za sudiju, stranu i izvršitelja svjetskog poretka“, rekao je.
Ukazujući na prirodna bogatstva Venecuele kao motiv napada, Moncada je kazao: „Ne možemo ignorisati ključni element ove američke agresije. Venecuela je žrtva ovih napada zbog svojih prirodnih resursa.“
„Nafta naše zemlje, energija, strateški resursi i geopolitički položaj historijski su bili faktori pohlepe i vanjskog pritiska“, dodao je.
Ocijenio je da upotreba sile radi kontrole resursa drugih država ili preoblikovanja vlada „podsjeća na najgore prakse kolonijalizma i neokolonijalizma“.
Pozivajući Vijeće sigurnosti da djeluje, zatražio je od američke vlade da „u potpunosti poštuje imunitet predsjednika Nicolása Madura i prve dame Celije Flores, kao i njihovo hitno oslobađanje i siguran povratak u Venecuelu“.
„Uprkos ozbiljnosti događaja u Venecueli, želim obavijestiti ovo tijelo i međunarodnu zajednicu da institucije zemlje funkcionišu normalno i da je ustavni poredak očuvan“, rekao je.
- Kolumbija i Kuba osudile američku akciju
U međuvremenu, u svom prvom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a kao jedne od novih nestalnih članica, stalna predstavnica Kolumbije pri UN-u Leonor Zalabata Torres izjavila je da njena zemlja „kategorički osuđuje događaje koji su se desili u ranim jutarnjim satima 3. januara u Venecueli“, nazvavši ih „jasnim kršenjem suvereniteta, političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Venecuele“.
„Ne postoji nikakvo opravdanje, ni pod kojim okolnostima, za jednostranu upotrebu sile radi počinjenja čina agresije“, rekla je.
„Ako neka država, a posebno država koja je stalna članica ovog Vijeća, zanemaruje međunarodno pravo koje smo uspostavili u San Franciscu, koja je onda uloga ovog Vijeća?“, upitala je Torres.
Stalni predstavnik Kube pri UN-u Ernesto Soberon Guzman izjavio je da Washington provodi „hegemonističke i kriminalne planove“ protiv Venecuele, osudivši „vojnu agresiju Sjedinjenih Američkih Država protiv Venecuele“ i ponovivši „apsolutnu podršku i solidarnost Havane s venecuelanskim narodom“.
„Odlučivanje o sudbini Venecuele isključivo je pravo njenog naroda, bez vanjskog miješanja. Kada bi američka vlada, koja nema nikakav moralni autoritet, zaista brinula o miru, slobodi i pravdi venecuelanskih građana, ne bi bombardovala tu teritoriju uz potpuno zanemarivanje života, suvereniteta i teritorijalnog integriteta te nacije“, dodao je.
