GAZIANTEP
Adem Yılmaz
Sukobi između sirijske vojske i pobunjeničkih snaga u Halepu svakodnevno uzrokuju masovno stradalje nedužnih civila, ali česta meta artiljerije su i objekti i predmeti kulturno-historijske baštine koja seže u daleku prošlost, čak i tri hiljade godina prije nove ere, a koji su nadživjeli mnoge svjetske civilizacije.
U intervjuu za agenciju Anadolija, šef Odsjeka za turski jezik i književnost na Gaziantep Univerzitetu Ibrahim Yakar je istakao da je najžešćoj devastaciji izloženo kulturno-historijsko blago osmanske tradicije i podsjetio da je upravo Halep, 2006. godine, zbog velikog broja istorijskih građevina i predmeta, proglašen za 'glavni grad islamske kulture'.
Yakar je podsjetio da je Osmansko carstvu u Halep ušlo 1516. godine i zadržalo se sve do 1918. godine. On je u razgovoru za agenciju Anadolija, dodao da je sirijska vojska zvjerskim napadima na historijske lokacije uništila blago koje je kazivalo životnu priču viševijekovne tradicije ovog grada.
„Osmansko carsto se nikada nije namjeravalo povući iz Halepa, pa je stoga više ulagalo i gradilo Halep nego na bilo kojoj drugoj lokaciji u Anadoliji. Nažalost, u kontaktu sa našim kolegama iz Halepa saznali smo da su mnoga djela, građevine i predmeti uništeni u aktuelnom ratu. Devastirana je Emevi džamija koja je izgrađena u seldžučkom periodu osmanske vlasti. Minaret, koji su Seldžuci sagradili, preživjela je vijekove, da bi je sirijska vojska sravnila sa zemljom. Nažalost, mnogo je takvih primjera“, rekao je Yakar.
