Putin objasnio stav Rusije prema Nagorno-Karabahu
Ruski predsjednik kaže da je Turska branila azerbejdžansku “pravednu stvar“ u Karabahu
Ruski predsjednik Vladimir Putin objasnio je u četvrtak kakav je ruski stav o prekidu vatre u Nagorno-Karabahu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Govoreći na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare u Moskvi, Putin je naglasio da je taj region sastavni dio Azerbejdžana prema međunarodnom pravu.
“S međunarodnopravne tačke gledišta, sve ove teritorije sastavni su dio Republike Azerbejdžan. Tako je izgrađena naša pozicija u Minskoj grupi, gdje su Rusija, Sjedinjene Američke Države i Francuska kopredsjedavajući. Mnogo godina, uvijek smo pretpostavljali da sedam područja oko Nagorno-Karabaha treba vratiti Azerbejdžanu“, pojasnio je ruski predsjednik.
Trenutni status Nagorno-Karabaha trebao bi ostati nepromijenjen pod obaveznim uslovom stvaranja komunikacijskog kanala između Armenije i Nagorno-Karabaha, kazao je Putin, dodajući da je u tu svrhu uspostavljen koridor Lachin, koji povezuje Nagorno-Karabah i Armeniju.
Putin je naglasio da status Nagorno-Karabaha “treba prenijeti u budućnost“, naglašavajući:
“Status quo u Nagorno-Karabahu treba učvrstiti.“
Upitan o položaju Turske u sukobu, Putin je rekao:
“Turska je branila, kako oni vjeruju, opravdani razlog Azerbejdžana, odnosno povratak teritorija okupiranih tokom sukoba devedesetih godina.“
Odbio je spekulirati o vanjskim uticajima na najnovije izbijanje sukoba u Nagorno-Karabahu, rekavši da je napetost trajala mnogo godina.
“Mislim da to nije bilo zbog bilo kakvog vanjskog uplitanja. Mnogo puta je bilo napetosti, sukoba i malih razmjena vatre. Rezultat toga je prerastanje u sukob“, smatra Putin.
On je napomenuo da je trilateralni sporazum Rusije, Armenije i Azerbejdžana stranama u sukobu osigurao pozicije na njihovim položajima u trenutku postizanja dogovora o prekidu vatre.
“Ovaj sporazum o prekidu neprijateljstava vrlo je važan. Budući da je zaustavio krvoproliće, civili su prestali ginuti, to je izuzetno važno, to je osnovno. Sve ostalo je sporedno. Spašavanje života i zdravlje ljudi najvažniji je zadatak koji smo riješili“, rekao je Putin.
Odnosi između Armenije i Azerbejdžana problematični su od početka 90-ih godina prošlog vijeka kada je Armenija okupirala Nagorno-Karabah i još sedam susjednih regija koje su suvereni dio teritorije Azerbejdžana.
Armenske snage su 27. septembra započele nove napade na naselja i vojne položaje Azerbejdžana, a azerbejdžanska vojska je odgovorila operacijom s ciljem oslobađanja okupiranih regija i uspjela je nanijeti velike gubitke armenskim snagama te osloboditi pet gradova i oko 300 naseljenih mjesta.
Armenija i Azerbejdžan su 10. novembra postigli dogovor o okončanju sukoba u Nagorno-Karabahu. Sporazum je postignut uz posredstvo Rusije i predvidio je povlačenje armenskih snaga iz Lacina, Kelbecera i Agdama. Ruske i turske mirovne snage će biti uključene u mehanizam za monitoring poštivanja primirja.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev je u obraćanju naciji kazao da je sporazum pobjeda Azerbejdžana, a poraz Armenije, čiji premijer Nikol Pashinyan je pak kazao da je potpisivanje tog sporazuma bila teška odluka, ali da nije imao drugog izbora.
