Svijet

Pravna fondacija razmatra sankcije zbog postupanja američkog Ministarstva pravde s dosijeima "Russiagate"

Jugoistočna pravna fondacija tvrdi da novi obavještajni dosijei otkrivaju prikrivanje ključnih dokaza povezanih s istragom izbora 2016. godine

Gizem Nisa Çebi Demir  | 10.08.2025 - Update : 11.08.2025
Pravna fondacija razmatra sankcije zbog postupanja američkog Ministarstva pravde s dosijeima "Russiagate"

Istanbul

 Jugoistočna pravna fondacija razmatra podnošenje sankcija protiv američkog Ministarstva pravde (DOJ), tvrdeći da je prikrilo ključne dokumente vezane za istragu u slučaju "Russiagate", javlja Anadolu.

Na pitanje da li su sankcije na stolu, šefica neprofitnog nadzornika Kimberly Hermann rekla je u televizijskom programu "Just the News, No Noise": "Apsolutno."

"Vratit ćemo se na sud, a zatim ćemo ih proslijediti svim agencijama koje su nam potrebne kako bismo ove loše aktere pozvali na odgovornost", poručila je.

Spor proizlazi iz tužbe na osnovu Zakona o slobodi informisanja iz 2019. godine koju je nadzornik podnio u ime izvršnog direktora "Just the News" Johna Solomona, tražeći evidenciju o tome da li je Steele Dossier korišten u procjeni obavještajne zajednice koja je zaključila da je Rusija imala za cilj da pomogne Donaldu Trumpu da pobijedi na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Bivši britanski špijun Christopher Steele sastavio je "Steeleov dosije", u kojem se tvrdilo o nedoličnom ponašanju, zavjeri i saradnji između Trumpove kampanje i ruske vlade uoči izbora.

Ministarstvo pravosuđa je u to vrijeme tvrdilo da postoje samo dvije stranice s informacijama - izjava koju Hermann sada naziva "vrlo sumnjivom" nakon nedavnog objavljivanja deklasificiranih dosijea.

U tim dosijeima, koje je prošlog mjeseca otkrila direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, tvrdi se da su bivši predsjednik Barack Obama i visoki zvaničnici "proizveli i politizirali obavještajne podatke kako bi postavili temelje za ono što je u suštini bio višegodišnji puč protiv predsjednika Trumpa".

Hermann je uporedila navodno prikrivanje s odgovornošću koja se tražila u eri opoziva bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona.

"Dok se ne dogodi kazna, oni će to nastaviti raditi. Ljudi koji stoje iza 'Russiagatea'... zatim su ih sakrili od američke javnosti. Ovi ljudi moraju biti pozvani na odgovornost", rekla je.

Američka obavještajna zajednica je 2017. godine zaključila da je "ruski predsjednik Vladimir Putin naredio kampanju utjecaja 2016. godine usmjerenu na američke predsjedničke izbore" koja je imala za cilj "potkopati javno povjerenje u demokratski proces u SAD-u, ocrniti (državnu sekretarku Hillary) Clinton (Trumpovu izbornu protivnicu) i naštetiti njenoj izbornoj sposobnosti i potencijalnom predsjedništvu".

"Dalje procjenjujemo da su Putin i ruska vlada razvili jasnu preferenciju prema novoizabranom predsjedniku Trumpu. Imamo veliko povjerenje u ove procjene", navodi se u deklasificiranom izvještaju Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe objavljenom 6. januara te godine.

Čini se da optužbe nisu u suprotnosti s odlukom koju je donijela obavještajna zajednica, ali osporavaju način na koji je do nje došlo.

Gabbard je priznala da je Rusija mislila da će demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton "pobijediti na izborima", ali je rekla da je Kremlj zadržao "najbolje" informacije koje je imao o bivšoj državnoj sekretarki.

"Imali su planove da ih objave neposredno prije njene inauguracije, kako bi ponovo posijali razdor i haos u Americi", rekla je.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.