Epidemija COVID-19 duboko uticala na globalnu ekonomiju

Ata Ufuk Seker -

Epidemija COVID-19 izazvala je razne trajne posljedice kao što su ekonomska kontrakcija, porast nezaposlenosti, transformacija u različitim sektorima, prekid trgovinskih tokova, porast u nivoima javnog duga i promjenama u ponašanju potrošača, javlja Anadolu.

Krajem 2019. godine u Wuhanu u Kini registrovan je prvi slučaj koronavirusa, a nakon toga se brzo proširio svijetom. Većina zemalja poduzela je različite mjere kako bi zaštitila svoje građane.

Mnoge zemlje su u početku zatvorile svoje vanjske granice, implementiran je širok spektar restriktivnih mjera koje su dovele do značajnih promjena u svakodnevnom životu građana.

Međutim, tada je postalo jasno da ove mjere nisu dovoljne da spriječe širenje epidemije u unutrašnjosti.

Pred epidemijom, posebno početkom 2020. godine, privredna aktivnost je u velikoj mjeri obustavljena, osim u nekim sektorima koji su kritični u borbi protiv krize, kao što su zdravstvo, hrana, poljoprivreda i transport.

Proizvodnja i životni tok zaustavljeni su zbog politike usmjerene na zdravlje, zatvaranja ljudi u njihove domove i raznih drugih poduzetih strogih mjera. Ova situacija je imala veoma negativan uticaj na globalnu ekonomiju i trgovinu.

Iako je došlo do kontrakcije u globalnoj ekonomiji kojoj će biti potrebne godine da se oporavi zbog epidemije, došlo je do značajnog smanjenja BDP-a i obima trgovine zemalja.

Dok je svjetska ekonomija porasla za 2,6 posto u 2019. godini, u periodu prije COVID-19, ova stopa se smanjila za 3,1 posto u 2020.

Ovaj nivo kontrakcije nije zabilježen od Velike ekonomske krize 1929. godine, koja je opisana kao najveća ekonomska kriza u svijetu. U proces ekonomskog oporavka moglo se ući tek 2021. godine, kada su uticaj epidemije i mjere donekle ublažene.

Dok je međunarodni trgovinski sistem bio poremećen, došlo je i do velikih poremećaja u lancima snabdijevanja. Zatvaranje granica, davanje prioriteta domaćim potrebama i poteškoće u transportu izazvali su poremećaje u globalnim lancima nabavke.

U ovom trenutku je postao očigledan značaj smanjenja vanjske zavisnosti u kritičnim sektorima, što je dovelo do promjene trgovinskih tokova.

Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), globalna trgovina robom i proizvodima pala je za devet posto u 2020. godini. Ovaj nivo pada nikada ranije nije zabilježen.

Problemi u lancu nabavke uzrokovani COVID-19 povećali su potrošačke cijene i otežali pronalaženje nekih proizvoda. Poremećaji trgovine tokom perioda epidemije takođe su doveli I do inflacije.

Epidemija je također negativno uticala na javne finansije i nivo duga. Stroge mjere, zatvaranja i koraci za zadržavanje ljudi kod kuće rezultirali su ozbiljnim troškovima.

Zemlje su morale da preoblikuju svoje ekonomske politike u ovom procesu. Tokom ovog perioda, vlade su značajno povećale potrošnju kako bi održale zdravstvene sisteme, zapošljavanje i ekonomije. Fiskalne mjere poduzete za podršku privredi imale su dugoročne efekte.

Prema izvještaju Instituta za međunarodne finansije (IIF), globalni dugovi su porasli za 24 triliona dolara u 2020. zbog epidemije. Tako je nivo svjetskog duga premašio 355 posto BDP-a, dostigavši ​​281 trilion dolara.

Epidemija je još jednom otkrila koliko su poljoprivreda i stočarstvo važni za privrede.

Zbog mjera i zatvaranja koji su sprovedeni u mnogim zemljama, građani su imali tendenciju da kupuju i skladište osnovne prehrambene proizvode u izobilju. Zbog toga su na tržištima u mnogim zemljama svijeta bile prazne police.

Iako su vlade implementirale mnoge mjere i posebne dozvole kako bi spriječile poremećaje u snabdijevanju hranom, ponekad su ove mjere bile neadekvatne pred velikom potražnjom.