SARAJEVO
Faruk Vele
Prije tačno pet godina najmlađa država Evrope, Kosovo, proglasila je svoju nezavisnost, koju je do sada priznalo 96 država svijeta, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).
Bio je to trenutak pun neizvjesnosti. Oni koji su znali da je na ''Kosovu sve započelo'', misleći, dakako, na početak užasa u kojem se raspala bivša Jugoslavija, strahovali su od odgovora na pitanje može li ''balkansko bure baruta'' ponovno eksplodirati.
Pola decenije nakon tih događaja, Kosovo je manje-više stabilna država, a aktuelni dijalog između Beograda i Prištine, ponajviše zahvaljujući odlučnosti velikih sila, daje sve ozbiljnije naznake da taj dio svijeta više neće biti sigurnosni problem Evrope.
Ne bez razloga i osnova kosovski premijer Hashim Tachi je u prošli petak rekao da su prije pet godina "snovi mnogih generacija kosovskih Albanaca postali stvarnost".
"Prije pet godina Kosovo je institucionaliziralo svoj stoljetni san - 17. februara 2008. godine Kosovo je proglašeno nezavisnom, slobodnom i demokratskom državom", kazao je Tachi.
Ali, u početku nije sve išlo lako. Parlament Kosova je 17. februara 2008. godine na vanrednoj svečanoj sjednici usvojio Deklaraciju o nezavisnosti, koju je Vlada Srbije (naravno bez ikakvog efekta), već iste večeri poništila kao ''protivpravni akt privremenih organa'', te sazvala sjednicu Skupštine Srbije. Za Deklaraciju o nezavisnosti, u kojoj je navedeno da će Kosovo biti formirano na osnovu plana Marttija Ahtisaarija, glasalo je svih 109 poslanika.
U međuvremenu, kosovski Albanci su organizirali proslave, a Srbi proteste. U centru Beograda okupili su se demonstranti koji su blokirali saobraćaj, razbijali stakla na trgovinama, semafore, saobraćajne znakove... Zapaljene su ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Hrvatske, a napadnuta i diplomatska predstavništva Turske i Slovenije, kao i objekt ''McDonaldsa''... Došlo je i do žestokih sukoba demonstranata i policije. U Kosovskoj Mitrovici su, također, zabilježene eksplozije i slični incidenti...
I u Bosni i Hercegovini se tih dana osjećala napetost zbog onih koji su glasno skandirali kako je ''Kosovo srce Srbije''. U više navrata je poručivano kako Republika Srpska u BiH treba biti kompenzacija za ''otimačinu Kosova'', te da ''više niko nema pravo osporavati i želju Srba da ne žive u BiH''.
Među prvima su nezavisnost Kosova priznali Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija, Francuska i Turska, dok je posljednje priznanje stiglo krajem novembra prošle godine sa Fidžija i Federacije Sveti Kristofor i Nevi. Među onima koji su priznali Kosovo su i 22 članice Evropske unije (EU).
Uoči pete godišnjice proglašenja nezavisnosti izvjestiteljica Evropskog parlamenta (EP) za Kosovo Ulrike Lunacek ocijenila je da i preostalih pet članica EU treba da priznaju Kosovo.
"Pet godina poslije proglašenja nezavisnosti moj izvještaj zahtijeva da preostalih pet članica EU-a konačno spoznaju realnost i priznaju Kosovo. Pozitivan uticaj Evropske unije na Kosovu stalno slabi zbog nejedinstva u politici priznanja. Također, tako se sprečava puno učešće u Europolu i Interpolu i miniraju zajednički napori u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", izjavila je Lunacek, dajući naznake jasne evropske perspektive najmlađe države tog kontinenta.
Pet godina poslije proglašenja nezavisnosti Kosova novinari agencije Anadolija razgovarali su sa zvaničnicima i analitičarima iz Bruxellesa, sa Kosova, iz Srbije i Hrvatske. Oni odgovaraju na pitanje šta Kosovo predstavlja pet godina poslije?
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju i član frakcije evropskih liberala Jelko Kacin kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da je Kosovo u zadnjih pet godina napredovalo i ''političke elite su pokazale da su posvećene evropskoj budućnosti''.
''Dijalog između Beograda i Prištine, koji sada ulazi u kritičnu fazu, pokazao je da je politička elita na Kosovu zrela i posvećena rješavanju problema, kao i dobrosusjedskim odnosima. Iako su godinama, ne decenijima, odnosi između Albanaca i Srba unutar Srbije problematizirani, iako je Srbija oduzela autonomiju Kosova, Kosovo se poslije stjecanja nezavisnosti posvetilo poboljšanju odnosa sa Beogradom kao strategijskom prioritetu'', smatra Kacin.
Azem Vlasi, poznati kosovski političar, advokat, veliki borac za neovisnost te zemlje i aktuelni savjetnik Vlade Kosova za vanjske poslove tvrdi da i Kosovu ''ne cvjetaju ruže i da ima problema kao i drugi u ovoj regiji''.
''Može se reći da je Kosovo u ustavnom i formalnom-pravnom smislu u potpunosti konstituirana država. Imamo cijeli institucionalni sistem, od zakonodavne, preko sudske do izvršne vlasti. Dakle, elemente normalne države. Pet godina poslije proglašenja nezavisnosti, može se reći da je Kosovo još uvijek država koja nije potpuno funkcionalna. Što se njenog međunarodnog položaja tiče ona je još u procesu konsolidiranja svog međunarodnog položaja. Kosovo je priznato od gotovo stotinjak zemalja. Među njima su najvažnije zemlje zapadne demokratije. No, Srbija nam još uvijek pravi probleme gdje god može po svijetu i to uz pomoć Rusa i srbpskih drugih istomišljenika'', govori Vlasi za agenciju Anadolija.
Na Kosovu je, tvrdi on, osiguran određeni stupanj etničke tolerancije, siguran život i zakonska ravnopravnost za sve kosovske zajednice.
''Ovo je država koja ima slične probleme kao i druge zemlje u regionu. Može da se usporedi sa drugim državama Zapadnog Balkana. No, svi ti problemi, i organizirani kriminal, i korupcija i sve što razjeda državu iznutra, ovdje ostavljaju teže posljedice i više koče Kosovo u razvoju. Jer, mi smo država u nastajanju. Kosovo se može usporediti s uzrastom jednog petogodišnjeg djeteta koje pokazuje znake normalnog rasta i razvoja'', napominje Vlasi.
Iskusni političar konstatira da će odnosi Srbije i Kosova ići naprijed jer to, prije svega, odgovara i zvaničnom Beogradu. Srbija, veli on, nema interesa da uspori svoju evropsku perspektivu ''tjerajući neku tvrdoglavost po pitanju Kosova i ostajući na starim, davno prevaziđenim, pozicijama po pitanu Kosova''.
''Srbija napokon svraća da je Kosovo nezavisna država, bez obzira na retoriku koja se koristi u Beogradu. Srbija shvaća da su neodrživi pokušaji držanja Srba sa Kosova ''na dugom štapu", kao i to zavaravanje da ih mogu štititi nekakve institucije države Srbije. Srbija tu politiku ne može da nastavi jednostavno jer joj iz EU postavljaju izričit zahtjev da prestanu s takvim načinom miješanja u unutrašnje poslove Kosova i da Srbi sa Kosova trebaju ovdje pronaći svoje mjesto pod suncem. Paralelne institucije, njihovo finansiranje iz Beograda; i za Srbiju to postaje težak teret. Zato imamo malo promijenjenu retoriku i kod Tomislava Nikolića i kod Ivice Dačića, a ne zato što su oni u svojim glavama nešto bitno promijenili po pitanu Kosova'', analizira Vlasi.
Na koncu Vlasi konstatira kako će, bez obzira na retoriku, dijalog Beograda i Prištine sigurno voditi priznanju Kosova od strane Srbije.
''Jer Srbija nema nikavog interesa od nepriznanja Kosova. Ljudima u Srbiji je jasno se Srbija više neće vratiti na Kosovo. Srbija ne može da se vrati na prostor Kosova. A i to što su tražili autonomiju Srba na sjeveru Kosova jeste priznanje Kosova na mala vrata'', poručuje bivši visoki kosovski dužnosnik.
Nadalje, Kacin smatra da ''mi danas Zapadni Balkan i proces širenja EU na njemu možemo vidjeti u dva paketa''.
''Ja u prvom paketu vidim pozitivne države koje su potpuno posvećene razvoju i eurointegracijama, a to su Crna Gora, Srbija i Kosovo. Te tri zemlje imaju i ekonomije koje su kompatibilne i dopunjuju se, imaju zajedničke granice, zajedničku saobraćajnu i energetsku infrastrukturu. Sve imaju veliku potrebu po bržem razvoju i stranim ulaganjima da bi se otvorila radna mjesta. Sve tri zemlje su u tome u potpunosti posvećene. U tome je ta velika razlika tih zemalja od BiH, Albanije i Makedonije, gdje se političke elite u potpunosti posvećuju međusobnim sukobima i nekako žive van realnog života kojeg žive građani'', objašnjava on.
Kosovo - država s najviše mladog stanovništva
Vlasi je, pak, tvrdi da je glavni izvor nade za Kosovo njegov narod, koji je, ''poslije 100-godišnjeg stradanja u borbi da bude svoj na svome, napokon ugledao slobodu''.
''Budućnost Kosova leži u njegovom vitalnom stanovništvu, jer je to prva zemlja po strukturi mladog stanovništva. Nije ovo zemlja staraca, ovo je tipična zemlja vitalnog i mladog stanovništva. Dakle, mi više nismo sputani kao što je bio slučaj od 1912. godine. Srbija je na svaki način htjela da Kosovo drži prigušenom sredinom kao priljepak Srbiji. Ali, to im nije uspjelo'', kazao je Vlasi.
Isto tako, Kacin vjeruje kako Kosovo kao najmlađa država Zapadnog Balkana ''najbolje razumije da treba nešto napraviti za buduće generacije''.
''Svakako, to je multikulturna, multikonfesionalna i multietnička zemlja. Ona napreduje i svima šalje prave poruke. Zato mislim da Kosovo ima svijetlu budućnost. A kada će na red doći i neke druge formalnosti, to je više nagađanje'', napominje Kacin.
I Vlasi potvrđuje da je Kosovo država koja teži evropskim vrijednostima, demokratiji, ljudskim pravima, slobodi i prosperitetnoj ekonomiji.
''Ali, kada ćemo formalno stići u klub koji se zove EU, ne znam. Mislim da ćemo prilično pričekati, ali mogu vam reći da to nije tako važno'', konstatirao je Vlasi.
Puhovski: Kosovo je karikatura
No, ima i onih koji su kritični prema Kosovu kao državi. Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Žarko Puhovski tvrdi za agenciju Anadolija da je Kosovo ''ispalo karikaturom osamostaljenja onih koji su to ranije učinili''.
''Sve su države ove regije na početku su bile poludržave. Neke su to, nažalost, ostale, kao Bosna i Hercegovina i dijelom Makedonija. Kosovo je, također, ostalo u toj prvoj fazi. Ono je poludržava! Kosovo se bavi unutrašnjom stegom ili disciplinom, kontrolom nad stanovništvom i funkcionira pod pretpostavkom nešto primitivnijeg nacionalizma od onog kojeg imamo u drugim nacionalnim državama. Kosovo je točno ono što je bilo moguće i pretpostaviti za posljednju osamostaljenu teritoriju. Dakle, Kosovo je karikatura ovih država koje su prije njega nastale, od Slovenije, preko Hrvatske pa nadalje'', kazao je Puhovski.
Neće biti novih država
No, u posljednje vrijeme s rastom napetosti u Vojvodini i u nekim drugim državama Zapadnog Balkana nameće se pitanje hoće li Kosovo biti posljednji dio bivše Jugoslavije koji je izborio svoju nezavisnost i samostalnost. Profesor Puhovski o tme kaže:
''Da, Kosovo je posljednje. Više neće biti novih država u ovoj regiji, zaključuje Puhovski.
news_share_descriptionsubscription_contact
