SARAJEVO
Faruk Vele
Ilir Deda, direktor Kosovskog instituta za politička istraživanja i razvoj, te bivši
savjetnik i šef kabineta predsjednice Kosova Atifete Jahjage izjavio je u intervjuu za agenciju Anadolija (AA) da najavljeni zahtjev Srbije prema kojem bi se za sjever Kosova tražila najšira teritorijalna autonomija, rešenje slično Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, može za posljedicu imati ugrožavanje stabilnosti cijelog Zapadnog Balkana.
Prema modelu koji bi trebao biti dio nove platforme Srbije za Kosovo,
umjesto srpskih, vlast na sjeveru Kosova bi vršile institucije spomenute autonomije.
"Srbija od 2011. godine ima jednu konzistentnu državnu politiku. Beograd traži jedan politički entitet na sjeveru Kosova koji bi bio nalik Republici Srpskoj. Beograd je u ofanzivi već skoro 18 mjeseci gdje zapadnim državama objašnjavaju tu njihovu poziciju i posebnost sjevera Kosova. Nažalost, jedan dio međunarodne zajednice je bio voljan da podrži kreiranje jednog specijalnog statusa na sjeveru Kosova", govori Deda za AA.
Ako bi do toga došlo, upozorava Deda, Kosovo bi postalo nefunkcionalna država i bilo bi podijeljeno na dva entiteta, sjeverni srpski dio i južni albanski dio.
"Većina kosovskih Srba, a dvije trećine njih živi južno od Ibra, odselio bi se ka sjeveru Kosova ili Srbiji. Odmah bi se osjetile negativne posljedice u Preševskoj dolini, zapadnoj Makedoniji i, također, u Bosni i Hercegovini. Ovakvi modeli ustvari narušavaju već krhku stabilnost Zapadnog Balkana. Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić u svoje četiri tačke je, također, želio postići posebnost sjevernog Kosova kroz stvaranje jednog entiteta, odnosno "regiona sjeverno Kosovo". Čini se da je to prihvatila i postojeća srpska vlada, kao i sadašnji srpski predsjednik Tomislav Nikolić. Ako bi se išta od postojećeg sustava na Kosovu promijenilo, došlo bi do rušenja postojećih okvira Kosova. Nažalost, mi bi ušli u jedan turbulentni period, ne samo na Kosovu, već i na cijelom Zapadnom Balkanu", objašnjava Deda.
Uvjeren je da vlasti Kosova ne bi prihvatile prijedlog koji bi podrazumijevao posebnost sjevera Kosova, bez obzira na cijenu.
"Bilo je, i još ima volje među dijelom međunarodne zajednice za takvo rješenje. Međutim, nešto što je ohrabrujuće jesu Zaključci Evropskog savjeta od 10. decembra. Tamo su oni, a da bi zadržali unitarnost države Kosovo, pozvali na to da na sjeveru Kosova zažive sigurnosne institucije i sudstvo, a kao dio jedinstvenog kosovskog nacionalnog mehanizma. Time se onemogućuje stvaranje jedne drugačije pravne cjeline na sjeveru Kosova", rekao je on.
Smatra da dio odgovornosti za ovakvu situaciju snosi i Vlada Kosova jer "nije preuzela inicijative koje su od nje tražili zapadni partneri".
"Već dvije godine zapadne države traže od kosovske vlade da izađe sa sveobuhvatnim rješenjem za integraciju sjevera Kosova u sadašnje kosovske okvire. Kosovska vlada to nije uradila. Ja strahujem da će, ako Vlada Kosova uskoro ne prezentira svoju viziju integracije sjevera Kosova, zapadne države same napisati svoj prijedlog, dakle, model integracije sjevera Kosova. On bi bio nešto između tog što Srbija traži i Ahtisarijevogplana za sjever Kosova", istakao je Deda za AA.
Problemi u Prešvu, Makedoniji i BiH
Prema njegovom mišljenju, zapadne države koje se bave Balkankom već 20 godina nisu naučile da kratkotrajna i brzopleta rješenja ne vode dugotrajnoj stabilnosti u regionu, te ne stvaraju dugotrajno stabilne države.
"A najbolji primjer je stanje u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina danas. Specijalnost, poseban status za sjever Kosova, će odmah imati negativne reperkusije na region. Srećom, postoji jedna svijest kod raznih zapadnih zemalja koje se bave Zapadnim Balkanom da će bilo kakav specijalni status za sjever Kosova još više zakomplicirati sigurnosno i političko stanje u regionu. Posljedice nestabilnosti će se osjetiti u Preševskoj dolini, Makedoniji i BiH", smatra Deda.
Sjever Kosova kao model na Balkanu
Nada se da sjever Kosova neće dobiti autonomiju, bez obzira što pojedini faktori u svijetu smatraju da "treba platiti Srbiji da bi promijenila svoju postojeću politiku".
"Mislim da je to prilično uzak pogled na region. Jer, promjena u bilo kojoj od sadašnjih država Balkana vodit će ka promjenama u drugoj. Albanci u Makedoniji i Preševu, kao i Hrvati u BiH, gledaju ka sjeveru Kosova, dakle, koji će se model primijeniti na sjeveru Kosova. Jer će onda taj model dati njima za pravo da traže svoje teritorijalne cjeline unutar država", zaključio je Deda.
