Evropski dan darivanja organa obilježen u Zenici

ZENICA (AA) - U organizaciji Udruženja građana invalidnih osoba hroničnih bubrežnih bolesnika ZDK, Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH te Donorske mreže BiH u Zenici je organizovano potpisivanje donorskih kartica povodom Evropskog dana darivanja organa, koji se obilježava druge subote u oktobru, javlja Anadolu Agency (AA).

U okviru kampanje potpisivanja donorskih kartica, u Zenici je organizovan informativni štand na kojem su svi zainteresovani građani mogli potpisati donorsku karticu ili se informisati o procesu doniranja organa.

Hamid Begovac dugogodišnji je dobrovoljni davalac krvi, a od danas je i potpisnik donorske kartice.

"Cijeli život sam humanista, dugogodišnji sam dobrovoljni davalac krvi, s najvećim priznanjima iz bivše Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i Zenice. Bio sam i predsjednik dobrovoljnih davalaca krvi u Zenici, a to udruženje je brojalo 6.000 dobrovoljnih davalaca krvi i bili smo prvi grad u Jugoslaviji po tom broju. S obzirom na tu dugogodišnju tradiciju, a i svoj život sam posvetio humanom radu, odlučio sam prije sigurno desetak godina na doniranje svojih organa, pa ako bude sreće da moj bilo koji organ pomogne nekome i spasi život. Danas sam presretan", rekao je Begovac.

Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja transplantiranih i dijaliznih bolesnika Federacije BiH, rekao je kako je i sam prošao dijalizu i transplantaciju bubrega.

"Ja sam transplantiran, imao sam sreću da mi je sestrić darovao bubreg. Nakon što sam jako kratko bio na dijalizi, 14 mjeseci, pokušao sam da u BiH uradim transplantaciju, ali po zakonu od prije 10 godine, a i sada taj zakon nije baš čist, morao sam se preseliti u Republiku Hrvatsku da bi mi sestrić darovao bubreg. Tuzla u posljednje vrijeme radi transplantacije, ali zakonski to još nije dobro, s obzirom da u zakonu ne stoji da neko osim oca, majke, brata i sestre te supružnika može da daruju organ. Taj zakon bi trebalo proširiti na širu obitelj, ali i prijatelje kako je to u evropskim zemljama", rekao je Žuljević.

Žuljević je naglasio kako zbog zakonske regulative veliki broj ljudi u BiH još uvijek ide na dijalize te da se liste čekanja na organe moraju proširiti.

"U BiH je 3.000 ljudi na dijalizi, od čega je blizu 2.000 u Federaciji. Na listama je oko 220 ljudi koji čekaju bubreg, 20-ak za jetru i 7-8 za srce, ali problem je što bi lista trebala biti veća, jer od 2.000 ljudi, jedna trećina bi mogla biti transplantirana. Trenutno je u BiH oko 200 transplantiranih osoba što je vrlo malo, jer je naprimjer u Hrvatskoj 400 translantacija godišnje, mi ćemo ove godine imati 10 jedva. Dijaliza je mukotrpno liječenje, ja sam to prošao i to nije život. Kad dobijete novu šansu za život, vratite se obitelji, poslu, društveno ste korisni i više niste na teretu države, jer nemojmo zaboraviti da je dijaliza jako skupo liječenje, preko 36 miliona KM se izdvoji za dijalizu u Federaciji, a transplantacija je i ušteda u zdravstvu", rekao je Žuljević.

Nermina Rizvanović, anesteziolog u Kantonalnoj bolnici Zenica te bolnički transplantni koordinator, rekla je kako donorska kartica u BiH nije zvanična forma niti zakonska obaveza, ali da olakšava odluku rodbine čiji je preminuli član imao donorsku karticu.

"Šta znači potpisati donorsku karticu? To znači izraziti vlastito opredijeljenje, da imate pozitivan stav o doniranju organa. U slučaju da završimo svoj život dijagnozom moždane smrti, znači da smo za vrijeme svoje zdrave svijesti i pameti bili opredijeljeni da darujemo naše organe nekome kome oni mogu pomoći i to je motiv za razgovor i provokacija. Donorska kartica nije zvanična forma u našoj zemlji, ali je mnogo lakše dobiti pristanak od rodbine koja u najvećem broju slučajeva ne zna želju preminule osobe, a ako donorska kartica postoji i ako smo se već opredijelili da darujemo organe", rekla je Rizvanović.

Asim Arnaut donirao je bubreg svojoj supruzi koja je godinama koristila dijalizu kao način liječenja. Dvije godine su trajale pretrage nakon čega je uslijedila i transplantacija.

"2011. godine smo počeli s pretragama, radili smo ih do 2013. godine i te godine, 27. februara smo uradili transplantaciju. Bilo je teško, morao sam ići u Hrvatsku, za klirens bubrega jer u BiH nije bilo aparata. Mene je koštalo oko 17 ili 18.000 KM, s pretragama i nalazima, ali život nema cijenu. Mi smo se odmah učlanili u Donorsku mrežu, a ja sam odlučio da dam svoje organe, poslije moje smrti šta god da se može iskoristiti da se uzme", rekao je Arnaut.

Veliki broj Zeničana potpisao je donorske kartice na Trgu Alije Izetbegovića gdje je održana ova akcija.