Rownak Khan, šefica UNICEF-a u BiH: Postoje dobre politike za zaštitu djece, problem je implementacija

Rownak Khan, šefica Ureda UNICEF-a u BiH, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakla je da Bosna i Hercegovina ima jako dobre politike i zakone koji se tiču zaštite djece i njihovih prava, ali da je veliki problem predstavlja njihova implementacija u praksi. Također, kazala je da loše rezultate učenika na PISA testu ne treba shvatiti tragično, nego na osnovu njih otkriti koje su manjkavosti obrazovnog sistema u BiH.

“Svugdje u svijetu mandat UNICEF-a je da zagovara i pomaže ispunjavanju prava djece. Tako je i u BiH, s tim što je naš opseg djelovanja prvenstveno fokusiran na pružanje podrške za kvalitetno obrazovanje za svu djecu u BiH. Kada kažem za svu djecu, onda zaista mislimo da djeca u ruralnim, u urbanim područjima, kao i djeca sa teškoćama u razvoju, bez obzira na materijalni status, imaju jednak pristup obrazovanju. Ono na što smo, također, fokusirani jeste zaštita djece, prvenstveno od svih oblika nasilja. Posebno od nasilja u porodici, na ulici, među vršnjacima, pružajući istovremeno pristup pravdi svakom djetetu. UNICEF je, također, angažovan i u oblasti zdravstva i promocije zdrave ishrane za djecu. Svjedoci smo bili nedavnih epidemija zaraznih bolesti, pa se trudimo promovisati imunizaciju, a isto tako i rani dječiji rast i razvoj. Dosta radimo i na nivou politika zagoravaranja i socijalne zaštite djece“, istakla je Khan i dodala da su UNICEF-u u BiH ključni partneri svi nivoi vlasti i da nastoje uticati na poboljšanje politika koje se odnose na djecu.

- Dječija prava moraju biti univerzalna za svako dijete u BiH -

Kada je riječ o dječijim pravima u BiH, Khan smatra da postoje jako dobre politike i zakoni koji se tiču zaštite prava djeteta, ali da je problem njihova implementacija, što je konstatovano i od strane Komiteta za prava djeteta UN-a.

“Postoji jasan mehanizam za monitoring ostvarivanja prava djece, kako u BiH, tako i u svijetu. Dakle, vlasti u BiH dužne su Komitetu za prava djeteta, čije je sjedište u Ženevi, dostaviti izvještaj o stanju dječijih prava. Ove godine vlasti u BiH su dostavile dva ta izvještaja i nakon što je komitet u Ženevi revidirao te izvještaje ustanovljeno je da u BiH postoje jako dobre politike koje se tiču zaštite djece i njihovih prava, jako dobri zakoni. Međutim, ono gdje imamo manjkavosti svakako je implementacija tih zakona. Tako da je komitet dao preporuke, a one se posebno tiču poštivanja tog aspekta zaštite djece, poboljšanja kvaliteta obrazovanja djece, ali isto tako postoji dio koji se odnosi na preporuke vezane za djecu koja nisu rezidenti BiH, ali prolaze kroz BiH. To su djeca u pokretu, djeca migranti i izbjeglice, jer dječija prava moraju biti univerzalna za svako dijete u BiH“, pojašnjava Khan.

Ona pojašnjava da je UNICEF godinama u BiH evoluirao u odnosu na ono što se radilo početkom devedesetih godina, početkom ovog vijeka i danas.

“Dakle, odmah nakon rata to je bilo humanitarno djelovanje, pružanje podrške, usluga, nabavljanje različite opreme u svim sektorima, a to su zdravstvo, obrazovanje i zaštita djece. Međutim, pošto BiH sada ima status sa gornjim srednjim prihodom po glavni stanovnika, tako se i okruženje u kojem UNICEF djeluje mijenja. Tako mi sada najveću podršku pružamo zagovaranju adekvatnih politika i njihove implementacije, opet vezano za zdravstvo, obrazovanje i zaštitu djece“, priča Khan i dodaje:

“Ono što je također u fokusu UNICEF-a u BiH jeste da se podigne na neki način nivo informisanosti i svjesnosti o pravima djece, kako bi onda i pojedinci i vlasti mogli donositi prave odluke u pravcu realizacije tih prava. Talođer, fokusirani smo na pitanje djece izbjeglica i migranata u BiH. Posebno djece bez pratnje roditelja, čiji je broj prilično veliki u BiH. Njima, naravno, pomažemo da pružimo neke usluge iz oblasti obrazovanja, zdravstva i da im se dodijele pravni staratelji u obliku centara za socijalni rad.“

- Samo provođenje PISA testa pozitivan pomak -

Nedavno su objavljeni rezultati PISA testa, koji je 2018. godine u BiH realizovan uz pomoć UNICEF-a. Riječ je o najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju znanja i vještina učenika uzrasta 15 godina. BiH je prvi put učestvovala u PISA istraživanju, a ono je pokazalo da je svaki drugi petnaestogodišnjak u toj zemlji funkcionalno nepismen, čime je javnost bila veoma nezadovoljna i podiglo se dosta “prašine“ na tu temu.

“Mislim da sama činjenica da su vlasti u BiH uopšte prihvatile da se PISA test sprovodi, oko 7.000 djece je prošlo kroz taj test, predstavlja pozitivan pomak u sistemu obrazovanja. Ono kako vidimo rezultate PISA testa to je na neki način kao neki barometar kakvo je trenutno stanje u sistemu obrazovanja u BiH. Naravno, u javnosti jeste uslijedio PISA šok i u medijima isto tako, ali ja bih zamolila da se fokus pomjeri sa djece i toga kakvi su bili njihovi rezultati, na to zbog čega je to tako. Zaista smo svjesni da u slučaju kada govorimo o rezultatima PISA-e ne možemo odgovornost pripisivati djeci. To je isključivo odgovornost svih nas, odgovornost sistema. Također, mi PISA-u i te rezultate trebamo posmatrati kao nešto pozitivno, kao nšto što daje priliku ovom sistemu obrazovanja da se unaprijedi i da dođe do reforme, koja će odgovoriti na potrebe tržišta posla u 21. vijeku“, naglašava šefica Ureda UNICEF-a u BiH.

Iako je na trenutnoj poziciji tek pola godine, Khan kaže da je u razgovorima sa kolegama iz ureda i partnerima zaključila da su osnovni problemi obrazovnog sistema u BiH zastarjelost i neusklađenost školskih programa u svim dijelovima zemlje.

“Osnovne manjkavosti sistema obrazovanja su to što nije usklađen za zahtjevima modernog vremena. Ovaj sistem je sličan onome kakav je bio prije nekoliko decenija. Malo toga se promijenilo u sadržaju, ali i u načinu na koji djeca uče. Samim tim, takav sistem je na neki način neusklađen sa današnjim tržištem rada. Tu postoji jedna šupljina, koju treba ispuniti kroz obrazovanje kako bi učenici i studenti dobili sve vještine koje su im potrebne za današnje tržište rada. I treća stvar koja ne olakšava poboljšanje obrazovnog sistema u BiH je fragmentiranost i administrativna kompleksnost u BiH, pogotovo je to vidljivo kada govorimo o sistemu obrazovanja. Znamo da školski programi nisu jednaki u svim dijelovima ove zemlje i to je nešto što mi zagovaramo da se bar osnovna grupa predmeta uskladi i to u skladu sa međunarodnim standardima“, kazala je Khan.

- Potreban mehanizam za kontrolu provođenja zakona i strategija -

Naglasila je i da u BiH nije potrebno ponovo praviti politike u domenu zaštite prava djece, ali da je neophodno uspostaviti mehanizam za kontrolu provođenja zakona i strategija.

“Drugi problem koji prepoznajem da se država suočava s njim je nedostatak podataka. Imamo vrlo malo adekvatnih podataka o djeci. I dan danas citiramo podatak koji je star nekih sedam-osam godina, kada je posljednji put UNICEF proveo istraživanje višestrukih pokazatelja u BiH. To je dosta star podatak, možda su se stvari u međuvremenu promijenile, ali u toku ove godine nismo uspjeli provesti slično istraživanje zbog različitih faktora. Ono što je zaista važno i što bi voljela da poručim je da kada govorimo o djeci BiH cijelo to pitanje mora biti manje fragmentirano“, priča Khan i dodaje da moraju imati podatke na nivou države, a ne kantona, entiteta ili određenih područja.

Khan smatra da je uloga medija u promociji prava djece izuzetno važna, te da u BiH s te strane UNICEF ima veliku pomoć.

“Želim naglasiti da od kako sam došla ovdje, UNICEF je imao veliku kampanju, kojom je obilježavao 30. godišnjicu Konvencije o pravima djeteta. Zaista sam impresionirana načinom na koji su mediji bili uključeni u implementaciju te kampanje, prenošenje svih poruka i zaista svi mediji su na neki način doprinijeli da se podigne svijest o Konvenciji o pravima djeteta“, istakla je Khan i dodala da je oduševila strast koju su pokazali ljudi koji izvještavaju o djeci.

Khan se osvrnula i na globalnu situaciju vezanu za poštivanje prava djeteta za koju kaže da varira od područja do područja.

“UNICEF je danas prisutan u preko 180 zemalja i njegov rad u mnogome zavisi od konteksta same države u kojoj radi. Imamo ekstremno siromašne zemlje i zemlje koje su u ratu. Naravno da je tu rad UNICEF-a fokusiran na ostvarivanje primarnih potreba djece. Ove godine Henrietta Fore, izvršna direktorica UNICEF-a je objavila otvoreno pismo u kom je navela ključne izazove, probleme i prilike sa kojima se djeca svijeta susreću. Jedan od rastućih problema u svijetu jeste broj djece izbjeglica. Dakle, djece koja su pogođena ratovima i prisiljena da napuste svoje domove. Također, i veliki broj djece koja žive u zemljama pogođenim ratovima, koja nemaju pristup osnovnim servisima, poput obrazovanja, zdravstva, čak ni pristup čistoj vodi i hrani. S druge strane, u zemljama koje su nešto naprednije imamo veliki broj djece koji više od pola života provodi online, na digitalnim medijima. Tu UNICEF može pružiti podršku baveći se podrškom sigurnosti djece kada su na internetu, kao i poboljšanjem generalno te medijske digitalne pismenosti, ne samo djece, nego i odraslih, jer je to nešto što će ih pripremiti za njihovu budućnost. Tu je opet važno obrazovanje i uloga obrazovanja u razvoju kritičkog mišljenja i vještina kod djece“, zaključila je Khan u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Međunarodni fond za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF) osnovan je 1946. godine s ciljem da se prevaziđu prepreke koje siromaštvo, nasilje, bolest i diskriminacija prouzrokuju na putu razvoja djeteta.