Anadolu Agency (AA) po uputama Mustafe Kemala Ataturka osnovana je 6. aprila 1920. godine, 17 dana prije osnivanja Velike narodne skupštine Republike Turkiye (TBMM), a u cilju kako bi javnost bila informisana o mogućim provokcijama koje bi mogle ugroziti nacionalno jedinstvo tokom Rata za nezavisnost, kao i obaviještena o odlukama koje će borbu dovesti do nezavisnosti.
Anadolu Agency je tokom procesa koji je počeo Nacionalnom borbom, ljude unutar, ali i van svojih granica izvještavala o pokretu za nezavisnost i na taj način stekla posebno mjesto i zadaću u historiji Republike.
- Proces osnivanja AA -
Osnivanje Anadolu Agency (AA) desilo se tokom teškog perioda i može se nazvati prekretnicom Nacionalne borbe.
Yunus Nadi (Abalioglu) i Halide Edip (Adivar), intelektualci koji su nakon okupacije Istanbula krenuli na put prema Anadoliji kako bi i sami učestvovali u ratu za nezavisnost države, tada su razmatrali mogućnost “osnivanja agencije čim stignu u Ankaru”.
O tome kako je nastao naziv "Anadolu Ajansi" (Anadolu Agency), koja je postala jedna od prepoznatljivih institucija Turkiye, u svojim memoarima pisao je i Yunus Nadi.
Tu je zapisan i kraći dijalog s Halide Edip o prijedlogu osnivanja jedne agencije kako bi se svijetu prenijela istina o Anadoliji.
Yunus Nadi i Halide Edip, dok su razgovarali o mogućem nazivu novinske agencije, razmatrajući opcije "Turska agencija", "Ankara" i "Anadolu", složili su se oko naziva "Anadolu Ajansı" (Anadolu Agency).
Delegacija je u Ankaru stigla 1. aprila 1920. godine, a prema riječima Yunusa Nadija, nakon večere u Poljoprivrednoj školi, koja je korištena kao sjedište, ”uveče 4. ili 5. aprila”, Mustafi Kemalu su predočili prijedlog o osnivanju Anadolu Agency.
Nakon ovog razgovora, po uputi Mustafe Kemala, Anadolu Agency je osnovana 6. aprila 1920. godine. AA je potom postala glas borbe za nezavisnost, unutar i izvan države.
- Osnovana historijskim dopisom -
Osnivanje Anadolu Agency je najavljeno historijskim dopisom kojeg je Mustafa Kemal poslao po cijeloj zemlji te domaćem i stranom javnom mnijenju ukazao na važnost započete borbe.
U dopisu kojeg je potpisao Mustafa Kemal u vezi sa osnivanjem AA navedeno je:
“Imajući u vidu neprijateljsku okupaciju osmanskog centra, koji predstavlja kamen temeljac islama, cijele države i naše nacije suočene s najvećom opasnošću, tokom nacionalnog i svetog rata Rumelija i Anadolije, važno je prosvjetljenje muslimana s najtačnijim informacijama iznutra i izvana te je kao rezultat toga osnovana institucija pod nazivom 'Anadolu Ajansı' pod upravom posebnog odbora koji se sastojao od najovlaštenijih osoba."
“Budući da će vijesti i informacije koje će AA pružati najbržim mogućim sredstvima, zahtjeva se da obavijesti o agenciji budu postavljene na ulicama i drugim mjestima kako bi bile dostavljene svim okruzima i selima”.
Tom prilikom ukazao je i na značaj univerzalnih postulata kojih se trebaju pridržavati novinske agencije, a to su “tačnost“, ”potpunost“, ”objektivnost“ i ”brzina“.
Nakon dopisa da je osnovana, Anadolu Agency je neko vrijeme svoje aktivnosti obavljala u prostoriji odvojenoj u Poljoprivrednoj školi.
O procesu osnivanja i početku rada agencije u svojim memoarima pisala je i Halide Edip.
- Prva vijest objavljena 12. aprila 1920. –
Anadolu Agency je osnovana u teškim uslovima, a prve vijesti je objavila 12. aprila 1920. godine.
U prvom izdanju predstavljena je situacija u zemlji, a objašnjena je i svrha osnivanja Anadolu Agency. Također je posebno naglašeno da je potrebno uspostaviti mrežu za distribuciju izdanja novinske agencije, a u prvom izdanju našle su se vijesti iz države i stranih zemalja.
Prvo izdanje koje je agencija objavila glasilo je:
”Anadolu Agency, koja je osnovana kako bi naša braća i sestre mogli dobiti najtačnije vijesti i informacije, u vrijeme kada su Anadolija i Rumelija postupali hrabro i odlučno u odbrani nakon invazije na naše državno središte od strane neprijatelja, od danas počinje sa radom. Nema potrebe previše objašnjavati sam značaj čitanja ovih vijesti i informacija od što većeg broja ljudi. Nakon ovog početka, u nastavku se nalaze najnovije informacije od danas."
U početku je posebno pridavan veliki značaj prenošenju vijesti AA u sve dijelove zemlje te je odlučeno da se pripreme najmanje dva izdanja dnevno.
Cilj je bio prenijeti istinite informacije o borbi za nezavisnost, dešavanjima do kojih je dolazilo kao i drugih elemenata za koja je javnost trebala znati.
Rad Anadolu Agency pomno je pratio i Mustafa Kemal Paša.
U drugom dopisu koji je potpisao tadašnji predsjednik Velike narodne skupštine Mustafa Kemal, od 5. maja 1920. godine, zatraženo je da se svim sredstvima izdanja AA dostave i u najudaljenija mjesta u državi.
- Adresa za tačne vijesti -
Anadolu Agency je također imala za cilj da javnost informiše o razlozima, pravcu djelovanja i drugim segmentima borbe za nacionalnu nezavisnost u Anadoliji najtačnijim domaćim i stranim vijestima.
Mustafa Kemal je također i sam bio veoma zainteresovan za efikasnost i funkcionisanje AA, te u tu svrhu nije samo najavio uspostavljanje novinske agencije, već je vodio razne prepiske i upozoravao, posebno oko pitanja isporuke izdanja Anadolu Agency.
U dopisu koji je poslao Anadolskom telegrafskom centru 18. aprila 1920. godine, Mustafa Kemal nemar u isporuci izdanja koje objavljuje AA smatrao je izdajom domovine, istakavši:
”Primamo pritužbe da se AA nije proširila do nekih mjesta. U doba kada je veza Anadolije sa vanjskim svijetom presječena te imajući u vidu da je cilj da svi članovi društvene zajednice budu informisani, želimo da se zna da će svaki nemar u tom pogledu predstavljati izdaju domovine“.
- AA postala glas borbe za nezavisnost -
Osnivanje AA izazvalo je veliko uzbuđenje u Anadoliji, koja je bila posebno ushićena zbog događaja u vezi s ratom za nezavisnost. Nakon dopisa Mustafe Kemala, iz cijele države su u Ankaru počele pristizati čestitke u vezi s uspostavljanjem AA. U tim telegramima je naglašeno da su spremni raditi na distribuciji i isporuci vijesti i izdanja AA građanstvu.
Radeći u sobi Poljoprivredne škole, prvog sjedišta borbe za nezavisnost, AA nije imala priliku u velikim količinama štampati svoja izdanja u štampariji. Budući da su dvije postojeće štamparske mašine u Ankari bile stare i često neispravne, izdanja su se ponekad umnožavala duplikatorom (alumirografom), ponekad su se ručno pisala s papirom za kopiranje, a te kopije su se potom slale telegrafskom uredu.
Poduzete su sve potrebne mjere kako bi se vijesti AA prenosile, ne samo javnosti već i vojnim jedinicama koje se bore na frontu. Osim toga, izdanja AA dostavljana su i anadolskim medijima u raznim regijama Anadolije kako bi se povećala svijest ljudi u cijeloj regiji protiv pokušaja ugnjetavanja, zastrašivanja i okupacije država Antante.
S druge strane, po nalogu Mustafe Kemala, uloženi su ogromni napori da vijesti AA u velikoj tajnosti dospiju do javnosti i do listova koji su podržavali borbu za nezavisnost u okupiranom Istanbulu. Izdanja AA, u kojima su objavljivana službena saopćenja vlade u Ankari, važni događaji iz inostranstva, upozorenja javnosti, vijesti iz Velike narodne skupštine Turkiye i sa fronta kao i odgovori na propagandu okupacionih snaga, popunili su ogromnu prazninu i skoro pa otvorili drugi front u borbi za nezavisnost koji bi se mogao nazvati mediji.
Nakon Yunusa Nadija, Halide Edip, osoblje agencije, kojoj se pridružio i Hamdullah Suphi, povećalo se na deset u prvim mjesecima rada.
- Dužnost generalnog direktora obavljalo 27 osoba -
Prvi generalni direktor Anadolu Agency bio je Alaeddin Bey.
Alaeddin Bey je dužnost preuzeo 1. januara 1926. godine, a na toj funkciji 1. februara 1931. godine naslijedio ga je Muvaffak Menemencioglu.
Faik H. Hozar dužnost generalnog direktora preuzeo je 19. oktobra 1944., a dužnost je 1. juna 1946. godine predao Muvaffaku Sunalu.
Dužnosti generalnih direktora obavljali su i Ziya Gevher Etili (1948.-1951.), Saim Nuri Uray (1951.-1952.), Serif Arzik (1953.-1959.), Firuzan F. Tekil (1959.-1960.) i Cemal Aygen (1960.-1961.).
Erdogan Ulus je 1961. godine skoro godinu obavljao dužnost generalnog direktora, a naslijedio ga je Nail Mutlugil. Mutlugila je 1963. na toj funkciji naslijedio Munir Berk.
Generalni direktori nakon njih su Atilla Onuk, Izzet Sedes, Aytekin Yildiz, Cevdet Tanyeli, Husamettin Celebi, Behic Eksi, Ceyhan Baytur, Turgay Ucoz, Ekrem Karaismailoglu, Mehmet Akarca, Mehmet Guler, Hilmi Bengi, Kemal Ozturk, Senol Kazancı i Serdar Karagoz.
