Za obnovu Gaze potrebno više od 53 milijarde dolara

Zajednički izvještaj Svjetske banke, UN-a i EU-a procjenjuje da će obnova Pojasa Gaze zahtijevati 53,2 milijarde dolara u narednoj deceniji, ističući razorni ekonomski danak izraelskog genocidnog rata nad palestinskom enklavom, javlja Anadolu.

Pod nazivom "Privremena brza procjena štete i potreba u Gazi i na Zapadnoj obali (IRDNA)", izvještaj detaljno opisuje široko rasprostranjenu štetu u gotovo svim sektorima palestinske ekonomije, naglašavajući hitnu potrebu za oporavkom i rekonstrukcijom.

"Štete na fizičkim strukturama procjenjuju se na oko 30 milijardi dolara", navodi se u izvještaju, dodajući da je stambeni sektor najteže pogođen, s udjelom od 53 posto ukupne štete, dok trgovina i industrija čine 20 posto.

Izvještaj takođe ističe da su ekonomski gubici uzrokovani smanjenjem produktivnosti, izgubljenim prihodima i operativnim troškovima procijenjeni na 19 milijardi dolara, pri čemu su zdravstvo, obrazovanje i trgovina najteže pogođeni.

Prema izvještaju, gotovo sve ekonomske aktivnosti u Gazi su prestale, uz rast cijena od preko 300 posto u jednoj godini, dok su cijene hrane skočile za čak 450 posto.

Očekuje se da će ekonomija Gaze u 2024. godini pasti za 83 posto, smanjujući njen doprinos palestinskoj ekonomiji na samo 3 posto, iako u njoj živi 40 posto palestinske populacije. Također, predviđa se da će ekonomija Zapadne obale ove godine pasti za 16 posto.

Sporazum o prekidu vatre između izraelskih snaga i palestinskog otpora stupio je na snagu 19. januara, zaustavljajući izraelski genocidni rat, koji je ubio skoro 48.300 Palestinaca, većinom žena i djece, ostavljajući Gazu u ruševinama.

Međunarodni krivični sud prošlog novembra izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata protiv Gaze.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je prijedlog o "preuzimanju" Gaze i preseljenju palestinskih stanovnika, planirajući da enklavu razvije u ono što naziva "rivijerom Bliskog istoka". Ovu ideju Palestinci, arapske zemlje i mnoge zapadne države oštro odbacuju, nazivajući je etničkim čišćenjem.

Egipat je najavio "sveobuhvatan" plan za obnovu Gaze bez raseljavanja palestinskog stanovništva. Kairo će 4. marta biti domaćin hitnog arapskog samita na kojem će se raspravljati o ovom planu kao odgovoru na Trumpov prijedlog.

Arapski lideri sastat će se u Rijadu 20. februara kako bi usaglasili zajednički stav o Trumpovoj inicijativi za Gazu.